Gavrilović: Ovo je nastavak hajke zbog arbitraže

Nakon što je USKOK pokrenuo istragu o spornoj privatizaciji petrinjske Mesne industrije Gavrilović u kojoj se aktualni vlasnik Đuro Gavrilović sumnjiči za ratno profiterstvo te ga se tereti za nezakonito prisvajanje 7,8 milijuna kuna, iz tvrtke su se oglasili priopćenjem za javnost.

U izjavi Đuro Gavrilović ističe kako je uvjeren da pokrenuta istraga predstavlja nastavak hajke državnih institucija zbog međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.

“Pritiscima na mene osobno, moju obitelj te tvrtku Gavrilović želi se utjecati na konačnu odluku arbitražnog suda u Washingtonu”, rekao je Đuro Gavrilović nakon što je USKOK objavio izvješće u kojemu ga se sumnjiči za ratno profiterstvo.

Gavrilović kaže da će surađivati s institucijama, ali i učiniti sve da zaštiti svoja prava.

“I o ovom procesu iniciranom od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske obavijestit ćemo i arbitražno vijeće zaduženo za rješenje spora između Mesne industrije Gavrilović i Vlade Republike Hrvatske. Poduzet ćemo sve zakonske mjere kako bi zaštitili naša prava kao investitora i zatražiti od arbitražnog vijeća, ali i drugih međunarodnih institucija, zaštitu od tih pritisaka. Prilikom kupnje Mesne industrije Gavrilović u stečaju postupao sam u cijelosti u skladu sa zakonskim propisima te ću u potpunosti surađivati s istražnim tijelima kako bih dokazao da sam na javnom natječaju 1991. kupio Mesnu industriju Gavrilović u stečaju na zakonit način”, izjavio je Gavrilović.

Prema opširnom priopćenju objavljenom na stranicama USKOK-a, sumnja se da je 1992. godine tadašnji ministar financija Gavriloviću dao novac namijenjen za obranu i naoružavanje Hrvatske, a da je Gavrilović taj novac iskoristio za stjecanje imovinske koristi.

Pretpostavlja se da je akcija povezana sa spornom privatizacijom Gavrilovića, zbog koje je vlasnik tvornice Georg Đuro Gavrilović, inače austrijski državljanin, tužio hrvatsku državu, zahtijevajući 300 milijuna eura odštete.

USKOK piše na svojim internetskim stranicama da provodi istragu, ne navodeći ime i prezime, protiv državljanina Republike Austrije (1940.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti iz područja Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Osnovano se sumnja se okrivljenik od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. u Zagrebu, koristeći za vrijeme Domovinskog rata otežano funkcioniranje državnih tijela, u nakani da se na štetu Republike Hrvatske znatno nepripadno materijalno okoristi stjecanjem više trgovačkih društava u stečaju ukupne knjigovodstvene vrijednosti od 67.997.888,21 DEM, sukladno Ugovoru od prodaji društava u stečaju od 11. studenoga 1991. obvezao platiti 3.305.000 njemačkih maraka u roku od 90 dana, iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine.

Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pritom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju.

Potom je, znajući da se na inozemnom računu jedne osobe nalaze novčana sredstva namijenjena za potrebe obrane RH tijekom Domovinskog rata, od ministra financija, koji je bio ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, zatražio da toj osobi naloži da u njegovu korist uplati 2 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, što je ministar financija, u cilju da mu omogući pribavljanje znatne nepripadne dobiti, 1. ožujka 1992. i učinio.

Nakon što je na inozemni račun okrivljenika početkom ožujka 1992. godine uplaćen navedeni iznos, tim novcem je okrivljenik, uz dodatno ishođenje kredita na temelju zaloga imovine trgovačkih društava u stečaju, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. ožujka 1992. uplatio iznos iz Ugovora o kupovini na račun jednog inozemnog trgovačkog društva.

Zatim je okrivljenik tijekom listopada 1992. godine, u nakani da se znatno nepripadno materijalno okoristi neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkih društava, koristeći pri tome činjenicu da je zbog ratnog stanja u RH bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja pravnih osoba, s jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500.000 DEM.

U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, okrivljenik je, sukladno dogovoru s ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza RH za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio.

Na opisani način okrivljenik je, novcem RH i neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkog društva, stekao nepripadnu imovinsku korist od najmanje 2 milijuna DEM, odnosno od najmanje 7.837.124, 89 kuna, navodi se u priopćenju USKOK-a.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *