Hrvatsku čeka nestašica brašna

Ovogodišnja, nikad mršavija, jesenska sjetva slabija je i od onih u najtežim ratnim godinama. Čak 60-70 posto OPG-ova nisu ni krenuli u sjetvu pšenice pa siju tek veliki poljoprivredni sustavi. To će svoje pravo, pogubno lice pokazati već nagodinu.

Jer, upozoravaju ratari, u općoj besparici, (gotovo) bankrotu sela, ove se jeseni sijalo vrlo malo, o čemu svjedoče male količine prodanog sjemena, pa su mnogi posegnuli za tavanušom, sijući i bez umjetnog gnojiva, zaštite od korova i bolesti, piše Glas Slavonije.

No, osim besparice, od sjetve je mnoge odvratila i preniska cijena pšenice od 1,00 do 1,05 kn/kg pa se ide na profitabilnije kulture. Uz to, godina je izrazito kišna, a vrijeme ometa pripremu tla za obradu. Iako je sredina studenoga, još uvijek traje sjetva pšenice i s njom se kasni dobrih 10-ak dana… “Kakva sjetva, takva i žetva”, jednostavan je zaključak koji nameće zebnju za 2015. i pitanje kakva će ona biti u smislu proizvodnje hrane.

“Ovakva godina i sjetva i sa svojim nastavkom neće donijeti rezultate. Jer, optimalni rokovi su prošli, a sve posijano iza njih, poznato je, donosi slabiji urod i manje prinose. Očekujemo da ćemo 2015. moći samo požeti za kifle, dok za kruh za naše potrebe nećemo imati!”, upozorava predsjednik Udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, Petar Pranjić.

Kaže, očekuje se urod od oko 300.000 tona pšenice, a poznato je da su naše potrebe za tom krušaricom 500.000 do 550.000 tona. Jer, nije posijano ni stotinjak tisuća hektara, točnije oko 70.000 ha, a u najboljim godinama sijalo se i do 200.000 ha.

Ovoj situaciji raduju se samo trgovački, uvozni lobiji, spekulanti koji će na umjetan način prikriti nestašicu (domaće) hrane. Na seljaka se baca drvljem i kamenjem što je u besparici prisiljen posegnuti za tavanušom, a njemu ponos i karakter ne dozvoljavaju da ne zasije ništa.

No od iduće godine slijedi nam pravilnik o otkupu i kvaliteti pa će, slijedom toga, gotovo sve što rodi ići u stočnu ishranu. Sve je ovo na sliku i priliku naše države i ministarstva. Mljekarstvo su doveli na koljena, sada smo na redu mi ratari, krajnje je pesimističan Pranjić.

U Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” najavljuju da će proljeće biti jako teško. “Ljudi žive u iluziji da će, ako nisu ove jeseni, u sjetvu na proljeće, no tada će se vidjeti kritična masa u poljoprivredi”, kaže predsjednik Udruge Antun Laslo.

A na upit hoće li slabašna sjetva neizbježno nagodinu uroditi pomanjkanjem hrane, Laslo kaže kako ne očekuje nestašicu hrane jer će trgovački, odnosno uvozni lobiji odraditi svoje.

“Hrane će na taj način biti, no pitanje je koje kvalitete, podrijetla i po kojoj cijeni, a spomenuti lobiji iskoristit će situaciju za veliki skok cijena. Ovogodišnjoj proizvodnji hrane u prilog nisu išle ni poplave kod nas i u okruženju pa sve to pogoduje trgovačkim lobijima, a domaća proizvodnja stagnira. Posljedice će nagodinu, na proljeće biti katastrofalne”, nije optimističan ni Laslo koji poručuje da nam slijedi veliko i bolno otrežnjenje. (Glas Slavonije)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *