Kako promovirati izvornu hrvatsku tjesteninu?

Godišnje potrebe Hrvatske za tjesteninom su oko 55 tisuća tona, od čega se u Hrvatskoj proizvede tek oko 18 tisuća tona, dok se ostalo, što je i preko 60 posto, namiruje uvozom. U usporedbi s Hrvatskom, Austrija svoje potrebe podmiruje uvozom 16 posto, a Slovenija s 11 posto tjestenine.

Istovremeno, u susjednoj Italiji godišnje se proizvede 3,2 milijuna tona raznih vrsta tjestenine. Podaci su to koje je iznio Stjepan Odobašić, direktor nakladničke tvrtke Robinson na današnjoj najavi 6. Conpaste, internacionalnog kongresa tjesteničarstva što će se održati 6. i 7. studenog u Karlovcu.

U sklopu glavne teme “Tjestenina-srce gastronomije” pokušat će se posebno domaćim kuharima i ugostiteljima pomoći u iznalaženju najefikasnijih načina kako izvornu tjesteninu, kojom Hrvatska zahvaljujući svojih regionalnim specifičnostima i povijesnim događanjima obiluje, identificirati, promovirati i približiti što širem segmentu potrošača, posebice ljubitelja autohtone gastronomije.

Kako bi tijekom dvodnevnog stručnog skupa i domaći kuhari i ugostitelji mogli vidjeti gdje je u tjestenini razvijeni svijet, a gdje su trenutna domaća tjesteničarska dostignuća i moguće perspektive, Odobašićev “Robinson” kao organizator Conpaste u Karlovac dovodi renomirana kuharska imena iz Italije, Austrije, Slovenije, Češke, Francuske, Švicarske, Albanije, Armenije, Gruzije, Izraela, Palestine, Tunisa i Japana, koja će, uz brojna stručna predavanja, pripremiti i 120 vrsta jela od tjestenine.

U posebnom natjecateljskom dijelu svoje će znanje o tome što i kako s tjesteninom pokazati i mladi kuhari iz Hrvatske. Na svečanom otvorenju sudionicima će se obratiti i Peter Raspor, predsjednik EDFTN-a, Europskog udruženja prehrambenih tehnologa i znanstvenika u prehrambenoj industriji.

Govoreći o značaju autohtonosti tjestenine, naglasio je Odobašić, ne misli se samo na njenu ulogu u ukupnoj gastronomsko-turističkoj ponudi, već se njen sustavni razvoj mora razviti i u jak poticaj domicilnoj poljoprivrednoj proizvodnji kao sirovinskoj bazi, te međunarodnom vrednovanju gastronomske baštine i svim koristima koje one mogu donijeti u modernom hotelsko-ugostiteljskom i prehrambenom sektoru.

U tom smislu posebno će poglavlje na Conpasti biti posvećeno zaštiti izvornosti pojedinih specifičnih vrsta tjestenine, pa je u tom smislu i jedan od konkretnih ciljeva identifikacija neke od autohtonih hrvatskih vrsta tjestenine s potencijalom zaštite izvornosti na razini Europske unije. (Lider)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *