Logistika: Isporuka u jednom kliku

Kada online kupac kupuje, on to radi sa samo jednim klikom (1-click shopping). Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca što se tiče isporuke jednaka: “isporuka u jednom kliku” (1-click delivery)

Svaka kompanija koja se bavi prodajom svjesna je koliko je bitno da police budu pune robe koja se prodaje. To je u današnje vrijeme krize važnije nego inače, a kompanije troše ogromne resurse na to da izračunaju i nabave baš onu robu koja se u tom trenutku traži.

Zar onda nije frustrirajuće gledati niz nedostataka koji su izravno povezani s tim kako su trenutno gotovo svi trgovački centri neusklađeni s logistikom?

Distribucija robe u urbanim sredinama je možda jedan od najzahtjevnijih i logistički najkompleksnijih izazova.

S jedne strane grad je ogromno potencijalno tržište, a s druge strane se smatra “uskim grlom” i logističkom “noćnom morom”. S razvojem online naručivanja i kupovanja, pritisak na logistiku tim je veći.

TROŠAK NEUSPJEŠNE DISTRIBUCIJE
U jednom istraživanju britanskog udruženja trgovaca za e-maloprodaju (IMRG – Interactive Media in Retail Group) spominje se da su troškovi neuspješnih isporuka britanskih trgovaca u dosadašnjem tijeku godine bili 473 milijuna funti i procjenjuje se da će do kraja 2014. premašiti 700 milijuna funti.

U istraživanju su uzeti u obzir scenariji kao što su neuspješne isporuke, zakašnjele isporuke, izgubljene narudžbe i povrati robe.

Predsjednik IMRG-a Andrew Starkey kaže: “Neuspješne isporuke proizašle iz narudžbi maloprodajnih i online trgovaca svake godine uzrokuju skoro milijardu eura troškova koji su mogli biti izbjegnuti.”

Međutim, nije sve tako crno. Unatoč trenutnom gubitku od oko 473 milijuna funti, troškovi povezani s neuspješnim isporukama su smanjeni za oko 50 posto u posljednje dvije godine.

Isto tako, zahvaljujući nedavnim inovacijama u isporukama u e-tailu (e-trgovina) maloprodajne tvrtke su uspjele smanjiti taj trošak i osigurati kupcima više izbora, ali i više informacija o tome kada i gdje se mogu očekivati njihove isporuke.

ALTERNATIVNE USLUGE DOSTAVE
Jedan od problema je vjerojatno i u percepciji kupaca. Što je to uspješna odnosno neuspješna isporuka? Kada online kupac kupuje, on to radi sa samo jednim klikom (kao što to redovni kupci na Amazonu znaju, postoji tzv 1-click shopping).

Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca što se tiče isporuke jednaka: “Isporuka u jednom kliku” (1-click delivery).

Direktor Blackbaya Nigel Doust (koji je sudjelovao u istraživanju), navodi da smo tijekom protekle dvije godine svjedoci značajnih poboljšanja u obavljanju kućnih dostava, ali navedeno izvješće naglašava da još uvijek ostaje dosta razloga za frustracije s nemogućnošću prijevoznika i trgovaca da osiguraju sigurne isporuke.

Jedan od načina kako bi odgovorili na ovaj izazov i smanjili ogromne troškove istaknute u ovom izvješću, jest da prijevoznici ulože više u odnose s potrošačima, kao i da prošire ponudu alternativnih usluga dostave (kao što na primjer tvrtka Zappos dozvoljava svojim kupcima da naruče nekoliko pari cipela i one koje im ne odgovaraju vrate – i to sve besplatno).

Potrošači će i dalje tražiti da prijevoznici i trgovci na malo budu bolji i njihovi zahtjevi za uslugom će biti sve veći. Nadajmo se da će trgovci i prijevoznici prihvatiti izazov da kroz tehnološka poboljšanja zatvore jaz između performansi kućnih dostava i očekivanja potrošača.

Urbanu strategiju za distribuciju tereta je teško provesti jer sustavno zahtijeva veće troškove.

Strategije koje se mogu provesti u gradskoj logistici, ublažavajući pritom problem teretne distribucije, možemo podijeliti na tri dijela: informacijska tehnologija, logistički prijateljski objekti i prilagodba voznog parka.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Danas su tehnološki alati za upravljanje distribucijom u gradu vrlo razvijeni i samo ovisi o kompanijama koje alate i u kojoj mjeri će koristiti.

Najviše se koriste tehnologije koje se odnose na rutiranje odnosno izradu optimalnih ruta po kojima treba distribuirati robu. Ovi sustavi pomažu u reduciranju troškova goriva te omogućuju bržu dostavu i bolje iskorištavanje vozila.

LOGISTIČKI PRIJATELJSKI OBJEKTI?
Termin “Logistics friendly” odnosi na to koliko je jednostavno da roba ulazi i izlazi iz trgovačkih centara, kako iz perspektive prilaza te izlaza, tako i kod konačne dostave do pojedinog izloga.

Postoje zapravo dva logistička aspekta kod isporuka u trgovačke centre. Prvi je sama isporuka kamiona u i iz kompleksa trgovačkog centra što je učinkovitije moguće, sa što je moguće manje čekanja.

Drugi aspekt je distribucija unutar trgovačkog centra od utovarno/istovarne platforme (doka) ili vrata koji dostavljači moraju koristiti, do same trgovine.

Kako bi se to napravilo na optimalan način potreban je temeljiti fizički redizajn trgovačkog centra, ali isto tako je potrebno i bolje sagledati ulogu prijevoza u trgovački centar te dostavu ili prikupljanje iz trgovine koja je konačno odredište.

Učinkovitost se odnosi i na prometnu stranu problema – čekanje vozila, teško parkiranje ili okretanje te zakrčivanje ostalog prometa u jeku najvećih gužvi. Konsolidacija koja bi unaprijed razdvajala isporuku do centra i dostavu unutar centra može predstavljati dio optimalnog rješenja.

PRILAGODBA VOZNOG PARKA
Ova strategija se odnosi na korištenje prilagođenih vozila za distribuciju gradskog prijevoza tereta. Vozila s manjim kapacitetom imaju tendenciju da se bolje prilagode za isporuke u središtu grada.

Isto tako, kretanje po starim gradskim jezgrama (naročito u priobalnom području) je strogo regulirano i u njih je moguće ući samo u određeno ograničeno vrijeme.

Inovativne strategije, poput manjih električnih vozila, pa čak i teretni bicikli i tricikli, su uspješno implementirani i naglašavaju dobar potencijal za prilagodbu u gradskoj sredini.

Također, električni kamioni su obećavajuća tehnologija zbog očuvanja okoliša, niže buke i emisije ugljičnog dioksida. Sve navedene strategije balansiraju sa svojim prednostima i nedostacima koje variraju od ekonomske isplativosti prema sve većoj reguliranosti i ekološkim zahtjevima, a koji se najčešće odnose na veće troškove distribucije.

Uz to, sve se više potiče zeleni oblik gradske logistike jer je sadašnja situacija neodrživa zbog većeg zagađenja okoliša.

Budući da je svaki grad različit, što se tiče učestalosti prometa, jedna strategija ne obuhvaća sve gradove te se svaka od njih može prilagoditi specifičnostima pojedine gradske sredine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *