Novi zakon o duhanu trebao bi smanjiti sivo tržište

Novim zakonom o duhanu omogućit će se usuglašena primjena načina i postupaka nadležnih tijela i transparentan sustav ovlašćivanja svih sudionika u sektoru duhana, a njime se želi utjecati i na smanjenje sivog tržišta duhana, ističu iz Ministarstva poljoprivrede, koje je u petak otvorilo javnu raspravu o prijedlogu novog zakona.

Prijedlog novog zakona izradilo je povjerenstvo u kojem su, uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede, bili i predstavnici Carinske uprave, ministarstava zdravlja i unutarnjih poslova, Duhanskog instituta, tvrtki Hrvatski duhani i Agroduhan te Udruge proizvođača duhana Krupan list i Hrvatske udruge poslodavaca, a javna rasprava trajat će idućih deset dana, do 17. studenoga.

Iz Ministarstva upozoravaju kako posljednjih godina u Hrvatskoj raste problem sivog tržišta duhana, a njegovo jačanje ima značajne izravne financijske štete po državni proračun. Nadležna tijela gotovo svakodnevno provode izravne mjere sprječavanja sivog tržišta, zapljenom količina rezanog duhana i suhog duhana u listu koji je trebao biti predan obrađivačima, ističu iz resora poljoprivrede.

Cilj izrade i donošenja novog zakona o duhanu je promjena dosadašnjeg načina i uvjeta za odobravanje proizvodnje, a kroz ovlašćivanje proizvođača koji bi prethodio ugovaranju proizvodnje duhana radi omogućavanja bolje kontrole proizvodnje. Pojačat će se i nadležnosti u kontroli proizvodnje duhana, obrade duhana te prometa neobrađenog duhana kako bi se u konačnici smanjio prostor za manipulaciju i onemogućilo sivo tržište neobrađenog duhana, naglašavaju iz Ministarstva.

Novim se zakonom uređuju i pitanja definicije duhana i duhanskih proizvoda, koje se usklađuju sa Zakonom o trošarinama, način praćenja uporabe duhana u duhanskim proizvodima, način ovlašćivanja proizvođača i obrađivača duhana, kao i proizvođača i trgovaca duhanskih proizvoda, upis u upisnik marki duhanskih proizvoda. Uređuju se i pitanja postupanja nadležnih inspekcija u nadzoru proizvodnje, obrade i prometa duhana i duhanskih proizvoda, prekršaji i kaznene odredbe, itd.

Po podacima Ministarstva poljoprivrede, proizvodnjom duhana u Hrvatskoj se bavi oko 1.500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvodnja se u prosjeku odvija na nešto više od 5.500 hektara, uz prosječan prinos od oko dvije tone po hektaru. U Hrvatskoj se tako godišnje proizvede prosječno oko 11 tisuća tona duhana.

Glavnina uzgoja duhana smještena je u sjevernom dijelu Hrvatske na području Virovitičko-podravske županije, a u Slavoniji u okolici Kutjeva. Na području Virovitičko – podravske županije se nalaze i dvije tvrtke za obradu lista duhana (Hrvatski duhani i Agroduhan Slatina) koje ugovaraju proizvodnju s proizvođačima.

Duhan se uglavnom sadi na siromašnim pjeskovitim tlima gdje je mala mogućnost uzgoja drugih poljoprivrednih kultura, a dva najvažnija tipa duhana u Hrvatskoj su virginija i berlej.

Posljednjih se godina bilježi lagani pad površina pod duhanom, no prinos po hektaru (ovisno o godini) je u blagom rastu, što se prije svega odnosi na proizvođače koji navodnjavaju svoje površine u sušnim godinama, pa se na tim površinama prinosi penju i na 3,5 tona po hektaru.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), lani je izvezeno nešto više od 5,1 tisuća tona neprerađenog duhana, u vrijednosti od 14,8 milijuna eura, dok je uvezeno 2,5 tisuća tona, u vrijednosti 9,4 milijuna eura. Tako je veći izvoz od uvoza rezultirao pozitivnom bilancom u iznosu od 5,4 milijuna eura.

Taj je trend nastavljen i u prvih osam mjeseci ove godine – izvezeno je oko 4,3 tisuće tona duhana u vrijednosti 13,3 milijuna eura, a uvoz je iznosio 1,4 tisuće tona i njegova je vrijednost 5 milijuna eura.

Statistika za prošlu godinu pokazuje da je suficit ostvaren i u vanjskotrgovinskoj razmjeni cigaretama.

Lani je, po podacima DZS-a, izvezeno oko 6 tisuća tona cigareta u vrijednosti 46,4 milijuna eura, dok je uvezeno 3,4 tisuće tona u vrijednosti 44,8 milijuna eura. Najznačajnije izvozno tržište cigareta je BiH s udjelom od gotovo 42 posto prošlogodišnje vrijednosti izvoza, a slijede Srbija i Njemačka, svaka s udjelima od oko 12 posto. (SEEbiz / Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *