Plastične vrećice: Bolje nego u EU

U Hrvatskoj se godišnje troši oko 150-170 vrećica po glavi stanovnika, što je manje od prosjeka u Europskoj uniji koji iznosi oko 220-250 vrećica, a neke zemlje EU troše i 500 vrećica po stanovniku

“Vrećice i torbe koje služe za nošenje kupljenih proizvoda i imaju u cijelosti ili djelomično logotip, znak, slogan i/ili naziv proizvođača ili trgovca smatraju se promidžbenim materijalom. Takvu ambalažu trgovac ne smije naplatiti.”

Odredba je to starog Zakona o zaštiti potrošača koja je u novom Zakonu donesenom u ožujku ove godine izbrisana.

Iz pojedinih potrošačkih udruga potom se moglo čuti kako su potrošači s novom odredbom zakona ponovno postali hodajuće reklame za trgovce. Naime, besplatnih vrećica u trgovačkim lancima već godinama praktički nema, što je u skladu s direktivama Europske komisije koje imaju za cilj smanjenje upotrebe plastičnih vrećica.

Prema novom zakonskom rješenju, razlika je samo u tome što trgovci na vrećice koje su i dosad naplaćivali sada mogu staviti svoj logotip, znak, slogan ili naziv tvrtke. Potrošačke udruge su tijekom javne rasprave tražile da sporna odredba ostane u novom zakonskom rješenju.

Međutim, naš stav nije uvažen. Iako ovo može izgledati kao sitnica u Zakonu, radi se o ‘niskom udarcu’, jer nije uobičajeno da se neko već ostvareno pravo potrošača na ovakav način uskraćuje”, komentiraju iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

LOGOTIPI NA VREĆICAMA
Upitali smo i trgovce kako su oni implementirali novu odredbu zakona. Iz Lidla Hrvatska su odgovorili: “Potvrđujemo da u skladu s promjenama u Zakonu o zaštiti potrošača u Lidlovim trgovinama naplaćujemo vrećice s logom trgovca. Prije promjene Zakona naplaćivali smo vrećice bez loga, a cijene istih vrećica s logom ostale su nepromijenjene: plastična vrećica – 0,99 kn, termoizolacijska vrećica – 6,99 kn.”

Sličan odgovor došao je i iz Bille: “Billa je svoje poslovanje vezano uz prodaju vrećica s logotipom prilagodila novim odredbama zakona te će se u prodaji uskoro naći velike vrećice s logotipom koje se prodaju po cijeni od 0,99 kn te male vrećice (tzv. treger vrećice) po cijeni od 0,35 kn. U ponudi, kao alternativu plastičnim vrećicama, imamo visokokvalitetne torbe za kupovinu i višekratno korištenje, velike nosivosti, izrađene od polipropilenskih vlakana, koje su pogodne za recikliranje.”

Gordana Pehnec Pavlović, poslovni tajnik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK, potvrđuje kako naplata vrećica sa i bez logotipa ima za cilj smanjenje potrošnje vrećica radi odgovorne potrošnje i zaštite okoliša.

Ona pritom navodi kako je u praksi većina trgovina u proteklim godinama uvela naplatu vrećica, što je dovelo do smanjenja njihove potrošnje – procjenjuje se za čak 60%.

Kada se gleda prosječna potrošnja plastičnih vrećica u usporedbi s tržištem Europske unije onda se vidi da uopće ne stojimo tako loše.

Naime, u Hrvatskoj se godišnje troši oko 150-170 vrećica po glavi stanovnika, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 milijuna komada. To je manje od prosjeka u Europskoj uniji koji iznosi oko 220-250 vrećica, a neke zemlje EU troše i 500 vrećica po glavi stanovnika na godinu.

Kada je riječ o oporabi plastičnog otpada Pehnec Pavlović ističe kako je ona izvrsna u segmentu oporabe PET boca zato što su boce od pića i napitaka u sustavu prikupljanja pa postoji raspoloživa količina vrijedne sekundarne sirovine koja ima svog kupca i reciklira se u Hrvatskoj.

“Međutim, uvođenjem obveze odvojenog prikupljanja otpada otvorit će se tržište sekundarnih sirovina i za ostali otpad pa će se djelatnost recikliranja intenzivirati”, smatra ona.

Zaštita okoliša je važan čimbenik gospodarske politike Europske unije, a problem plastičnih vrećica krajem prošle godine adresirao je i EU povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik riječima: “Djelujemo u cilju rješavanja vrlo ozbiljnog i jasno vidljivog ekološkog problema. U Europi svake godine više od 8 milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad, što uzrokuje golemu štetu okolišu. Neke su države članice u pogledu smanjenja uporabe plastičnih vrećica već postigle izvrsne rezultate. Kad bi i ostali slijedili njihov primjer, mogli bismo smanjiti ukupnu potrošnju u Europskoj uniji za čak 80%.”

Inače, grube procjene govore da se u svijetu godišnje troši između 500 milijardi i bilijun komada plastičnih vrećica, a ovoj potrošnji najviše doprinosi SAD sa 100 milijardi vrećica na godinu.

VRSTE VREĆICA
Na tržištu RH dostupne su sve vrste plastičnih vrećica. Prema procjeni proizvođača, vrećice ispod 50 mikrona čine više od 50% ukupne proizvodnje vrećica u Hrvatskoj.

Razlog tome leži u potražnji kupaca koji žele što nižu debljinu vrećica zbog niže cijene budući da su vrećice iste ili zadovoljavajuće mehaničke čvrstoće.

Time se postiže i učinkovitost resursa što zahtjeva Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se štedi osnovna sirovina za proizvodnju, a postiže se isti ili zadovoljavajući učinak.

Podaci DZS ne sadrže zasebno evidentiranu proizvodnju platnenih torbi te se one svrstavaju pod djelatnost ostalih tekstilnih proizvoda. Prema podacima Udruženja tekstilne industrije pri HGK, u Hrvatskoj proizvodnja platnenih torbi postoji, ali u vrlo malim količinama, te se uglavnom proizvode u reklamne svrhe.

Međutim, na tržištu su sve prisutnije torbe od netkanog tekstila. To su zapravo torbe načinjene od plastike tj. od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) čija proizvodnja u Hrvatskoj ne postoji, nego se vrećice (torbe) uvoze gotovo isključivo iz Kine.

Što se pak tiče papirnatih vrećica, dostupni su podaci iz 2011. godine kada je u Hrvatskoj proizvedeno 10.622 tona te izvezeno 2.602 tone papirnatih vrećica u vrijednosti od blizu 5,9 milijuna američkih dolara.

Najviše se izvoze u Sloveniju, Veliku Britaniju i Italiju. Iste godine uvezeno je 5.969 tona papirnatih vrećica u vrijednosti od 14,6 milijuna dolara i to najviše iz Italije, Srbije i Njemačke.

Tako negativan omjer trgovinske bilance u segmentu papirnatih vrećica ne treba toliko čuditi s obzirom na to da se potrebna sirovina za proizvodnju papirnatih vrećica u Hrvatskoj uopće ne proizvodi.

Na tržištu postoje i biorazgradive kompostabilne vrećice koje se smatra odličnim rješenjem za prikupljanje organskog otpada, no za njihovo korištenje Hrvatska treba vrijeme za prilagodbu u kojem će sagraditi potrebne kompostane.

“Smatramo neopravdanim zamjenu tradicionalnih plastičnih vrećica s bio kompostabilnim jer se iste također moraju prikupiti da bi se kompostirale”, navode iz HGK.

Pritom napominju da s aspekta zaštite okoliša, a temeljeno na normi ISO 14040 Life Cycle Assessment, izrađene studije ukazuju da su platnene torbe i osobito papirnate vrećice ekološki štetnije od jednokratnih i višekratnih plastičnih vrećica (eng. footprint) pod uvjetom da su plastične vrećice uključene u odvojeno prikupljanje otpada tj. prikupljaju se odvojeno s ostalom plastičnom ambalažom.

TRENDOVI U PROIZVODNJI
Državni zavod za statistiku (DZS) proizvođače plastičnih vrećica prati unutar djelatnosti proizvodnje plastične ambalaže, a raspoloživi podaci bilježe proizvodnju plastičnih vrećica izrađenih od polietilena te one izrađene od ostalih polimera.

“Ne postoje izdvojeni podaci o broju zaposlenih u ovoj djelatnosti kao ni o tvrtkama koje proizvode samo plastične vrećice. Osim toga, DZS ne prati proizvodnju tvrtki s manje od 20 uposlenih kojih je prema našim informacijama veliki broj. Stoga, iz službenih podataka nije moguće dobiti pravu sliku stanja na tržištu budući da procjenjujemo kako je stvarna proizvodnja veća”, navode iz Udruženja industrije plastike i gume.

Međutim, prema podacima HGK i napravljenoj analizi Društva za plastiku i gumu, proizvodnjom plastičnih vrećica u Hrvatskoj se bavi 87 tvrtki. Od tog broja njih 12 radi samo vrećice od PE-LD, dok ostale rade vrećice od polietilena niske i visoke gustoće (PE-LD i PE-HD).

U ovoj djelatnosti, prema procjeni proizvođača, ukupno je zaposleno 1.853 zaposlenika, a od tog broja 1.523 rade u proizvodnji.

Trendovi pokazuju kako proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj raste iz godine u godinu te predstavlja zdravu i perspektivnu gospodarsku granu.

Uvoz vrećica pritom iznosi svega 5%, dok se od ukupne proizvodnje izvozi čak 60%. Mnoge gospodarske grane bi pozavidjele na ovakvom rezultatu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *