Jaja: I u šorbulu i na joko i sirova

Jaja su nezaobilazna namirnica u ljudskoj prehrani, a njihova dostupnost, visokovrijedna nutritivna svojstva i lakoća pripreme garantiraju gurmansko zadovoljstvo. Ipak, prilikom konzumacije niti s ovom namirnicom ne treba pretjerivati

Još su davne 1980. godine legendarni Oliver Dragojević i Boris Dvornik na Splitskom festivalu opjevali ovu namirnicu rekavši: “Jaja se, to cili svit zna, moredu na milijun mali načini spravljat. I u šorbulu i na joko i sirova. More ih se i u tvrdo i umeko i u gusto i u ritko i sa svon mogućon spizon mutit”. I ova pjesma govori u prilog tome koliko su jaja sastavni dio naše tradicionalne prehrane.

Kako je bilo nekad, tako i danas, jaja se i dalje koriste kao neizostavan dio doručka, stavlja ih se u salate i predjela, nezaobilazna su u kolačima, raznim slasticama, kremama i zaista ih se može pripremati na puno načina i sa svom hranom.

Osim što ih odlikuje dostupnost, jednostavnost i raznovrsnost pripreme, ona su i iznimno zdrava za organizam. Uz to, pristupačna su, a nerijetko ih se može naći i po akcijskim cijenama.

KLASIFIKACIJA JAJA
No, iako sve češće viđamo ovu namirnicu na akcijama, kada je i potražnja za ovim proizvodom povećana, trgovci kažu kako najviše jaja prodaju upravo u blagdansko vrijeme.

To je i logično ako znamo da su ona nezaobilazan dio uskršnjeg i božićnog stola, ali i kolača te raznih priloga koji obilježavaju svaku blagdansku trpezu i slavlje.

Maloprodajna cijena jaja u to vrijeme nešto je niža nego inače, a ovisi o odnosu ponude i potražnje na tržištu te cijenama dobavljača i proizvođača, u što se ubrajaju troškovi proizvodnje.

Uz to, različite cijene jaja proizlaze i iz njihove klasifikacije. Kod toga na umu treba imati kako se konzumna jaja označavaju klasom A te imaju određene karakteristične značajke poput onih da ljuska i pokožica moraju biti čiste i neoštećene, ne smije imati strani miris te da nisu podvrgnuta postupku konzerviranja ili hlađenja u prostorijama ili pogonima gdje je temperatura umjetno održavana na manje od 5°C.

Međutim, jaja koja se drže na temperaturi nižoj od navedene tijekom prijevoza (ne dulje od 24 sata), na prodajnom mjestu ili u dodatnim prostorima (najviše 72 sata) također se ne smatraju rashlađenima, kažu nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Ako pak želite biti sasvim sigurni da su jaja koja kupujete uistinu svježa i ispravna, na pakiranjima potražite naljepnice “ekstra” ili “posebno svježe”.

Naime, zakonski gledano, te oznake mogu se staviti na pakiranje samo do devetog dana od nesenja jaja, nakon čega ih je potrebno ukloniti. S druge strane, kada bi te oznake bile sastavni dio ambalaže jaja bi se morala prepakiravati, što nije praktično niti isplativo, pa ne čudi i to što takve oznake ne viđamo često pri kupnji jaja.

Također, ono što je većini manje poznato kod ove namirnice su oznake S, M, L i XL na pakiranju. Te oznake označavaju težinu jaja pa tako jaje A klase i S razreda ima težinu do 53 grama, M oznaka znači da jaje teži između 53 i 63 grama, L od 63 do 73 grama te XL jaje teži više od 73 grama.

Ipak, raznovrsnosti unatoč, Hrvati najčešće kupuju jaja iz M razreda, što potvrđuju i iz trgovačkog lanca Billa.

Slijedom toga, prosječna veleprodajna cijena takvih jaja, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), u 2013. godini je iznosila 0,82 kune po jajetu, dok je za jaje iz razreda S prosječna cijena bila 0,73 kune, a za L razred 0,90 kuna.

No, prema istom izvoru, prosječna veleprodajna cijena konzumnih jaja M razreda, u tjednu od 24. do 30. studenog ove godine je nešto niža te je iznosila 0,74 kune.

RAST UVOZA
S obzirom na pristupačnost jaja, kako u cjenovnom smislu, tako i glede dostupnosti na tržištu, ne čudi ni podatak da svaki dan prosječan Hrvat pojede nešto manje od pola jajeta.

Odnosno, prema posljednjim dostupnim podacima o prosječnoj potrošnji kućanstva Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječan Hrvat je 2011. godine pojeo 153 jaja.

Iako je prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede u Upisnik farmi kokoši nesilica evidentirano 110 proizvođača, a među njima pet najvećih proizvođača konzumnih jaja su tvrtke Koka, Perfa-Bio, Piko, Gala i Lukač, uvoz nam debelo premašuje izvoz.

Tako smo prema podacima DZS-a 2011. godine, kada nismo bili članica EU, izvezli jaja peradi i ptičjih jaja, u ljusci, svježih, konzerviranih ili kuhanih u vrijednosti od 767.266 eura, a uvezli gotovo deseterostruko više – čak 7.066.286 eura.

Prema istom izvoru, u godini pristupanja Uniji, 2013., trgovinska bilanca postala je još nepovoljnija jer smo izvezli jaja u vrijednosti od 742.306 eura, i to sve u zemlje Europske unije, dok smo uvezli u vrijednosti od čak 8.098.636 eura, od čega je više od 6 milijuna eura uvezeno iz EU zemalja.

Te godine smo konkretno najviše jaja uvezli iz susjedne nam Slovenije (u vrijednosti od 3.257.872 eura), Mađarske (1.433.682 eura), Bosne i Hercegovine (1.262.462 eura), te Njemačke (564.099 eura).

Najviše jaja smo pak izvezli u Austriju (u vrijednosti od 508.077 eura), Njemačku (199.421 eura) te Francusku (27.186 eura), pri čemu su najvažniji lanjski izvoznici jaja tvrtke Luneta, Piko, Koka i Gali.

Ono što u ovim statističkim podacima posebno zabrinjava je činjenica što, premda se radi o relativno malim količinama, jaja uvozimo čak i iz poprilično udaljenih SAD-a (155.940 eura) i Kanade (358.737 eura).

Uz to, razlog za optimizam ne daju ni privremeni podaci za 2014. godinu po kojima smo u prvih šest mjeseci izvezli jaja u vrijednosti od 290.727 eura, od čega je također sve izvezeno u zemlje EU, a uvezli smo 16 puta veću vrijednost od 4.809.511 eura pri čemu većina uvoza otpada na zemlje Unije (4.509.514 eura).

BOGATSTVO NUTRIJENATA
I dok prosječan Hrvat, statistički gledano, svaki dan pojede gotovo pola jajeta, nutricionisti upozoravaju kako jedno jaje, odnosno jedan žumanjak, ima oko 200 mg kolesterola (bjelanjak ga ne sadrži) čiji dnevni unos ne bi trebao biti veći od 300 mg za zdrave osobe, odnosno ne bi trebao prelaziti 200 mg kod povišene razine LDL kolesterola.

Ipak, ove granične vrijednosti ne znače da su jaja loša hrana, daleko od toga. Ova namirnica je vrlo kvalitetna jer, pored visokovrijednih proteina, osigurava i vitamin kolin, bioaktivne tvari, a ako se nesilice hrane lanenim sjemenkama, može biti obogaćena i omega-3 masnim kiselinama.

Jedan žumanjak pak sadrži i oko 150 mg kolina, a preporučeni dnevni unos za odrasle osobe je oko 400-500 mg.

“Adekvatan unos kolina posebno je važno ostvariti tijekom trudnoće jer je potreban za normalan razvoj živčanog sustava djeteta, ali je i vrlo važan za normalno funkcioniranje jetre te ima značajnu ulogu u procesu pamćenja i prijenosu hranjivih tvari u tijelu”, pojašnjava nam Zvonimir Šatalić, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Uz to, jaja je odlično uključiti u prvi dnevni obrok zbog kasnijeg osjećaja dulje sitosti, što znači da ova namirnica može biti korisna i pri regulaciji tjelesne mase.

Također, oni koji se boje kolesterola iz hrane poput jaja mogu biti mirni jer ova namirnica nema značajan utjecaj na razinu kolesterola u krvi.

Preporuke iz 1970-ih i 1980-ih znatno su ograničavale konzumiranje jaja, ali samo zbog pogrešnog mišljenja kako jaja povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, kažu stručnjaci.

“Budući da postoje znatne individualne razlike u povezanosti unosa kolesterola hranom i njegove razine u krvi, preporuka o izbacivanju jaja iz prehrane nikako ne vrijedi za sve osobe s povišenom razinom kolesterola”, kaže Šatalić.

Naime, tek oko 25 posto opće populacije je osjetljivo na prehrambeni kolesterol, tj. na povećanje unosa reagira povećanjem koncentracije kolesterola u krvi.

“Zdrave osobe mogu bez rizika jesti nekoliko jaja tjedno ili jedno do dva jaja dnevno, a osobe s povišenom razinom kolesterola u krvi do dva jaja tjedno.

Zapravo, za većinu zdravih osoba ne postoji preporuka o ograničenju broja konzumiranih jaja tjedno”, umiruje Šatalić.

Ipak, u skladu s principima mediteranske prehrane, preporuka je konzumirati do četiri jaja tjedno.

“Tri do četiri cijela jaja je odlično uključiti u obrok nakon vježbi jakosti i snage jer se time osigurava oko 20 g visokovrijednih proteina, ali i željezo te znatne količine aminokiseline leucin koja ima anabolički učinak”, naglašava Šatalić.

Što se pak tiče pripreme jaja, iako su kuhana odlična, pogotovo ako se treba pripaziti na unos energije, sasvim je u redu pripremiti ih i “na oko” s malo ulja, posebice maslinovog, i soli, kažu stručnjaci, jer je tako pripremljeni obrok znatno bolji za organizam od industrijski prerađene hrane koju često konzumiramo u žurbi, poput salame.

DOMAĆA PROIZVODNJA
Uz nutritivne prednosti koje jaja imaju, ulaskom Hrvatske u EU prednosti su osjetili i domaći proizvođači kojima se izvoz jaja pojednostavio pa sada ne moraju strahovati kako će im transport kasniti radi čekanja na granicama.

Uz to, troškovi izvoza su smanjeni, ali i strani kupci sada gledaju s više naklonosti na jaja iz Hrvatske. No, unatoč tome, uvoz se značajno povećao, a izvoz taj trend nije pratio.

“Problem je što se uvoze jaja često sumnjive kvalitete. Ono što ne žele jesti kupci u zapadnim zemljama završava na policama hrvatskih dućana. Na nama je da hrvatskim potrošačima objasnimo zašto postoji razlika u cijeni između naših i uvoznih jaja, a to sigurno nije zato što su inozemna kvalitetnija”, smatra Dražen Čurila, direktor tvrtke Luneta.

Uz to, kako je Hrvatska u procesu usvajanja EU propisa morala prilagoditi svoju proizvodnju europskim standardima došlo je do kratkoročnog pada proizvodnje, ali sada se, kažu proizvođači, ponovno osjeti rast.

Ipak, priznaju i da nije uvijek jednostavno izvoziti jaja, bez obzira na otvorenost tržišta, jer u brojnim zemljama vlada jaki protekcionizam.

“Kod nas se za vrijeme turističke sezone uvoze jaja u ogromnim količinama iz onih zemalja gdje su najjeftinija, dok primjerice Francuska svoje i strane turiste snabdijeva isključivo francuskim jajima”, upozorava Čurila.

Slijedom toga, domaći proizvođači neprestano pokušavaju stranim kupcima dokazati svoju kvalitetu, udovoljiti njihovim zahtjevima i stvoriti dugoročna partnerstva.

Naime, domaća proizvodnja već neko vrijeme pokazuje trendove koji su prisutni u EU, a to je napuštanje kavezne proizvodnje jaja pa, iako kod nas još uvijek prevladava držanje kokoši nesilica u kavezima, domaći proizvođači jaja se sve više okreću europskom standardu.

To dijelom diktira i tržište jer velike kompanije poput McDonald’sa u svojim proizvodima više ne koriste jaja dobivena od nesilica koje se drže u kavezima, a s druge strane neskloni su im i europski potrošači koji vode računa o dobrobiti životinja.

“Proučavajući EU tržište, mi smo od prvog dana odlučili da nećemo koristiti kaveze za proizvodnju jaja i mislim da je to bio dobar potez”, ističe Čurila.

Slijedom toga, u Luneti uskoro planiraju proširiti proizvodnju kako bi ostali konkurentni velikim farmama u EU.

Uz to, nadaju se kako će domaćim potrošačima dodatno približiti razliku između kaveznih i nekaveznih jaja, ali i neprestano rade na kvaliteti svojih proizvoda, što im daje dodatnu potvrdu za uspješan budući nastup na tržištu.

“Hrvatska je bila samodostatna u proizvodnji jaja te vjerujem kako to može ponovno biti, samo trebamo poraditi na povjerenju kupaca u domaću proizvodnju”, zaključuje direktor.

Zanimljivosti o jajima
Svježa jaja se teže gule jer imaju manje zraka unutar ljuske dok starija, što ne znači i pokvarena, imaju više zraka pa ih je lakše očistiti. Jaja će pak bolje zadržati svoju svježinu ako ih se skladišti u kartonskim pakiranjima negoli kada ih se izvadi u za to predviđeno mjesto unutar hladnjaka. Kokoš nesilica godišnje snese između 300 i 325 jaja, a za snijeti jedno jaje, uz određene uvjete, potrebno joj je 24 do 26 sati. Također, što je kokoš starija nese veća jaja. Najskuplje jaje ikada prodano je ukrasno Fabergéovo “Zimsko jaje” i to za 5,6 milijuna američkih dolara.

Jaja: I u šorbulu i na joko i sirova

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *