Jaka alkoholna pića: “Muška” kategorija popularna i kod žena

Dok je indeks penetracije u pivu i vinu čak četiri puta veći kod muških konzumenata u odnosu na žene, u žestokim pićima on je dva i pol puta veći, što ukazuje na činjenicu da žene, iako u manjoj mjeri nego muškarci, imaju veći afinitet prema žestokim pićima nego prema vinu i pivu

Prema anketi o potrošnji kućanstava koju je Državni zavod za statistiku zadnji puta proveo 2011. godine, procjenjuje se da je prosječno kućanstvo u Hrvatskoj u toj godini na alkoholna pića trošilo jednako kao na kupovnu vodu, osvježavajuća pića i sokove, odnosno dvostruko više nego na knjige i dvostruko više nego na kućanske aparate.

Od ukupne potrošnje na alkohol, 46% smo trošili na vino, 45% na pivo i 9% na žestoka alkoholna pića. Ne čudi stoga što se Hrvatsku klasificira u zemlje preklapanja vinskog i pivskog pojasa.

To potvrđuje i sveznajuća Wikipedia na kojoj se može pronaći sljedeća definicija:

“Jugoistočna Europa je područje preklapanja pivskog i vinskog pojasa pa Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Kosovo i Albanija pripadaju objema pojasima. Povijesno, može se reći da je kultura pijenja piva prisutna u zemljama koje su bile pod slabijim utjecajem Rimskog carstva te s hladnijom klimom i žitaricama kao glavnom poljoprivrednom kulturom.”

Treba imati na umu i činjenicu da nezanemariv dio kućanstava proizvodi vlastita vina i žestoka pića te da bi konzumacija istih u ukupnoj potrošnji alkohola dala vjerojatno drukčiju sliku.

OPSEŽNO ISTRAŽIVANJE
GfK je tijekom 18 mjeseci (siječanj 2013. – lipanj 2014.) na dnevnoj razini pratio potrošnju svih kategorija pića izvan kućanstava s ciljem razumijevanja ukupne potrošnje bezalkoholnih i alkoholnih pića u Hrvatskoj.

Kategorije uključene u istraživanje su: voda, gazirana pića, energetski napitci, sportski napitci, instant vitaminski napitci, ledeni čaj, voćni sok, kava, mlijeko, čaj, alkohol. Posebnost metode koja je korištena tijekom istraživanja nije u tome koga smo istraživali nego u tome kada i kako smo istraživali.

Budući da je jedan od ciljeva bio rekonstruirati ukupne volumene izvankućne potrošnje u kategorijama pića, svaki je dan bio jednako važan za razumijevanje dinamike potrošnje.

Stoga je i metoda bila prilagođena svakodnevnom životu potrošača. Istraživali smo svakodnevno, na 3.000 potrošača u jednom kvartalu (ukupno 18.000 potrošača u 18 mjeseci) pokrivajući urbanu i ruralnu Hrvatsku.

Metoda “The-Day-After-Recall” primijenjena je tako što je 60% anketa provedeno CATI  metodom, a 40% CAWI metodom, što nam je omogućilo optimalnu pokrivenost svih profila potrošača, uključujući potrošače viših prihodovnih razreda.

Razgovarali smo s potrošačima u dobi od 10+ za bezalkoholna pića te 18+ za alkoholna pića, uz stroge kvote za dane u tjednu, spol, dob, urbano/ruralno, veličinu naselja itd.

RAKIJA PO TRADICIJI
Oko 70 tisuća punoljetnih osoba u Hrvatskoj navodi kako konzumira žestoka alkoholna pića izvan kućanstva.

Rezultati istraživanja pokazuju kako su žestoka pića i dalje “muška pića” te da ih izvan kućanstva natprosječno konzumiraju osobe u dobi od 18 do 39 godina, visokog obrazovanja, viših prihoda, te osobe iz Dalmacije i Zagreba.

Dok je indeks penetracije u pivu i vinu čak četiri puta veći kod muških konzumenata u odnosu na žene, u žestokim pićima on je dva i pol puta veći, što ukazuje na činjenicu da žene, iako u manjoj mjeri nego muškarci, imaju veći afinitet prema žestokim pićima nego prema vinu i pivu.

Kategorijom dominiraju rakije pa stoga ne čudi otvaranje brojnih rakijarnica posljednjih godina kao i proširenje ponude asortimana rakija u mnogim barovima.

Čak ¼ ukupne konzumacije žestice odlazi na rakiju, slijedi votka sa 17% te whiskey s 8%.

Zanimljivo je da čak 28% žestice popijemo u razdoblju od jutra do ručka, 45% svih količina žestokih pića popijemo u razdoblju od jutra do večere, a 55% u kasnijim satima odnosno prilikom izlaska u noćni život. Oko 3% žestice popije se na poslu, a 8% u parku.

Čak 50% žestice za izvankućnu konzumaciju kupujemo u kafićima/barovima/disco klubovima, svega 16% u restoranima, 12% u super/hipermarketima i 3% u malim kvartovskim dućanima (od čega većinu popijemo u zelenom okruženju parkova), a 2% na benzinskim postajama.

Mladen Kožić, Sales Manager

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *