Katastrofalna 2014. za hrvatske šećerane

I dok će u idućih pet godina svjetska potražnja za šećerom rasti u Hrvatskoj su zabilježene nezapamćeno niske digestije šećerne repe.

Rečeno je to između ostaloga na tradicionalnom skupu KWS-a u Bizovcu. Svojevrsnom je, naime, inventurom rekapitulirana ovogodišnja hrvatska proizvodnja šećerne repe te su istaknuti veliki problemi s kojima se naši poljoprivrednici, ali i šećerane suočavaju.

Ova je vegetacijska godina jednoglasno proglašena katastrofalnom što se tiče krajnjeg rezultata – količine šećera u korijenu repe. Za ovako sramotnu digestiju, slažu se stručnjaci i tehnolozi, ima nekoliko uzroka, od kojih kao najveći izdvajaju uzročnika pjegavosti lista šećerne repe – Cercosporu beticolu, piše Glas Slavonije.

“Iako je ova godina obećavala visokim prinosima korijena, ipak je bila izuzetno teška od samog početka jer je bilo gotovo nemoguće repu sačuvati od bolesti. Naime, uvjeti za zarazu ovom bolesti bili su povoljni praktično tri mjeseca. U višegodišnjoj praksi nikad nismo morali Cerkosporu prskati četiri puta kao ove godine. Za posljedicu imamo vrlo malu digestiju, koja se kreće oko sramotnih 13, pa je iskorištenje repe za tvornicu jako loše”, rekao je Ivan Tot, direktor sirovinskog sektora šećerane Viro d.d. Virovitica, prozivajući i sjemenske i zaštitarske kuće zbog kojih plaćaju skuplje “tolerantne” sorte i četiri skupa “učinkovita” tretmana, a efekta nema, dok je cijena na svjetskom tržištu šećera sve manja.

“To su veliki problemi s kojima se moramo boriti i zbog kojih smo nažalost prisiljeni sniziti cijenu jer radimo s gubitkom i pitanje je samo, kad podvučemo crtu, koliki će to gubitak biti. Nažalost, poljoprivrednici nisu dobro primili ovo snižavanje cijene i jedan će dio proizvođača odustati od proizvodnje”, ocijenio je Tot dodajući da će zahvaljujući većim prinosima i poticajima od 3.000 kuna veći dio naših proizvođača ipak biti pozitivno.

“U odnosu na ostale kulture, šećerna repa je još uvijek kultura koja je kod većine proizvođača i ove godine pozitivna”, rekao je Tot ističući kako su neki kooperanti imali i rekordne prinose korijena od 90 tona po hektaru, tako da je virovitička šećerana u kampanji preradila oko 625 tisuća tona repe.

Renata Tokić-Glavaš, direktorica sirovinskog sektora i logistike Tvornice šećera Osijek d.o.o., navela je da unatoč lošoj digestiji od 13,68 zbog visokih prinosa korijena gotovo 73 tona po hektaru Tvornica šećera Osijek do kraja kampanje očekuje preradu više od 654 tisuće tona korijena. (Glas Slavonije)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *