Održan forum hrvatskih i ruskih gospodarstvenika

Više od 250 ruskih sudionika i 100 hrvatskih tvrtki sudjelovalo je na Gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji koja je danas održana u glavnom gradu Ruske Federacije Moskvi.

Tom je prigodom potpisan i Sporazum o suradnji između HGK i MAP-a (Moskovske asocijacije poduzetnika, najznačajnije organizacije poduzetnika u Rusiji).

Hrvatsko izaslanstvo predvodili su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik HGK Luka Burilović, dok su na čelu ruskog izaslanstva bili zamjenik direktora Sektora zemalja Europe, Sjeverne Amerike i međunarodnih organizacija Ministarstva ekonomskog razvoja Ruske Federacije Sergej Genadjevič Karaulov, predsjednik TIK Ruske Federacije Sergej Nikolajevič Katirin te predsjednik Moskovske asocijacije poduzetnika Andrej Jevgenjevič Podjenok.

Ministar Vrdoljak istaknuo je kako se sve europske tvrtke trude, unatoč trenutačnim poteškoćama, nastaviti gospodarsku suradnju u područjima koja nisu obuhvaćena sankcijama i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti.

Isto to rade i hrvatske tvrtke. Ne možemo čekati da sankcije prođu i onda očekivati da ćemo samo nastaviti gdje smo stali prije sankcija.

Cijeli niz tvrtki s tržišta izvan EU jedva čeka priliku da se ubaci na naše mjesto. Zato Forum ima dva cilja: sačuvati gospodarsku suradnju, ali i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti, tvrdi Vrdoljak.

“Ovaj poslovni forum primjer je i dobre suradnje naših institucija, ministarstva, Hrvatske gospodarske komore, Agencije za investicije i konkurentnost, i po velikom odazivu poduzeća vidi se da smo pogodili i interes gospodarstva”, kazao je Vrdoljak.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe nužnost potpore domaćim tvrtkama – hrvatskim gospodarstvenicima koji su uložili puno truda i sredstava za proboj na rusko tržište sada je potrebna pomoć i potpora u očuvanju njihovih pozicija.

Dodaje da je 300 sudionika dobar pokazatelj potrebe za ovakvim događanjima i institucionalnom potporom. Burilović podsjeća na važnu ulogu u povezivanju s poslovnim partnerima na ruskom tržištu i tržištu okruženja.

Konkretno, uz 300 individualnih odgovora na upite članica i 120 poslovnih susreta, Predstavništvo HGK odigralo je značajnu ulogu i u realizaciji netom potpisanih poslovnih ugovora između hrvatskih i ruskih partnera.

Tvrtka Klima oprema / Proklima dogovorila je poslovnu suradnju s ruskim investitorom Kub Designom oko realizacije projekta izgradnje trgovačko-poslovnog centra u Krasnogorsku.

Kedobet je potpisao sporazum o zajedničkom ulaganju za izgradnju tvornice za proizvodnju aditiva. Planirana godišnja vrijednost proizvodnje procjenjuje se na oko 10 milijuna eura.

Sardina će na temelju ugovora od pet godina, samo u 2015. izvesti tri milijuna konzervi srdela, skuša, tuna i ribljih pašteta u vrijednosti od dva milijuna eura.

Mlinar je potpisao sporazum o početku izvoza pekarskih proizvoda u vrijednosti 10 milijuna eura, a Milla će temeljem potpisanog ugovora kojim očekuje povećanje izvoza kozmetičkih proizvoda u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura.

Sergej Katirin, predsjednik Trgovačko-industrijske komore Ruske Federacije, kazao je da je zanimanje ruskih kompanija za razgovor s hrvatskim poduzetnicima bilo tako veliko da su na kraju morali neke odbiti jer su bila popunjena sva mjesta u dvorani.

“Vidjeli ste i sami da su neki stajali, da su bile ispunjene i galerije. To sve pokazuje da poslovni ljudi shvaćaju kako se gospodarski razgovori trebaju održavati unatoč političkim teškoćama za koje vjerujemo da su prolaznoga karaktera. Izravna suradnja Hrvatske i Rusije uvijek je bila dobra i poslovni ljudi znali su brzo naći zajednički jezik. Prostora za suradnju ima u brojnim sektorima, od kemijske industrije, građevine, preko brodogradnje do turizma i autoindustrije. Široke mogućnosti otvaraju se i u ruskim regijama u unutrašnjosti, gdje tržišta nisu tako zasićena kao u velikim gradovima”, rekao je Katirin.

Vjekoslav Lovrić iz tvrtke Redox ističe nužnost institucionalne potpore. “Nama poduzetnicima je vrlo važna institucionalna podrška u nastojanju da dođemo na ovakva tržišta. Bitno nam je da osjetimo da se stane iza nas, što do sada nije bio slučaj, da nam se omoguće prilike da izravno razgovaramo s potencijalnim kupcima i mi onda možemo odraditi svoj posao. Unaprijed je teško reći hoće li razgovori odmah dovesti do sklapanja poslova, ali uvijek je dobro upoznati konkurenciju, izvidjeti stanje na novom tržištu i upoznati pravila koja na njemu vladaju”, kazao je.

Rusko tržište od iznimnog je značaja za hrvatske tvrtke, posebice one koje se bave farmacijom, prehrambenom industrijom, graditeljstvom i proizvodnjom strojeva.

Robna razmjena u prvih deset mjeseci 2014. porasla je za čak 25 posto u odnosu na 2013. godinu. Ruski izvoz u Hrvatsku iznosio 1,05 milijardi dolara, a hrvatski u Rusiju 283 milijuna dolara.

U ovom trenutku velik problem čine i sankcije EU kojima je Rusija izložena od ljeta prošle godine čije posljedice trpe gospodarstvenici obiju zemalja. Forum je zato prigoda da se postave temelji za buduću suradnju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *