U siječnju rekordna deflacija od 0,9%

U siječnju je u Hrvatskoj realiziran godišnji pad opće razine cijena na razini od 0,9%, što je najoštrija zabilježena deflacija dosad. Primaran razlog za takva kretanja je izravan pritisak korekcije cijena naftnih derivata uslijed oštrog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Naime, godišnji pad cijena goriva i maziva za automobile (-14,3%) te lož ulja (-30,2%) koje formiraju 7,2% indeksa potrošačkih cijena, izravno su spustili cijeli agregatni indeks za 1,1 postotni bod. Dodatni impuls godišnjem je smanjenju opće razine cijena generiran iz nastavljenog godišnjeg pada cijena prehrane (-0,7%) i to 14. uzastopni mjesec, odjeće i obuće (-2,8%) koje se kreću opadajućim trendom još od sredine 2009. godine te cijena plina (-5,6%) koje padaju posljednja tri mjeseca.

Iako je kretanje opće razine cijena u Hrvatskoj, EU i velikom dijelu svijeta trenutno pod snažnim utjecajem pada cijena sirove nafte, potrebno je naglasiti kako se istodobno na svjetskim robnim tržištima realizira korekcija cijena sirovina puno šireg raspona.

Cijene većine sirovina su nastavile padati na godišnjoj razini i tijekom prvog mjeseca ove godine (sirova nafta -54%, ugljen -23%, prirodni plin -27%, ulja -14%, kukuruz -12%, riža -1%, pšenica -8%, pamuk -26%, guma -33%, bakar -20%, olovo -14%, srebro -13%), a protezanje se takvog trenda očekuje i na razini prosjeka cijele ove godine, pri čemu se oštrinom pada izdvajaju cijene energije odnosno sirove nafte.

Svjetska banka isto tako očekuje da se prosječna cijena sirove nafte u ovoj godini treba realizirati na prosječnih 50,30 USD/barel, odnosno 44,8% ispod prošlogodišnje vrijednosti.

Prema očekivanjima HGK, u 2015. godini u Hrvatskoj će promjena potrošačkih cijena biti vrlo blizu nule, s optimističnim stavom kako će ipak potrošnja blago porasti i omogućiti minimalni rast tih cijena. Znatniji oporavak cijena nije izgledan u okruženju visoke nezaposlenosti koja ograničava pritisak na rast plaća i jačanje agregatne kupovne snage stanovništva.

Europska komisija u svojim Zimskim prognozama za 2015. godinu također upozorava na vrlo oštre deflacijske pritiske koji bi trebali rezultirati padom opće razine potrošačkih cijena u Eurozoni (-0,1%), što bi 2015. godinu pozicioniralo kao prvu deflatornu godinu na ovom području.

Na području cijele EU očekuje se rekordno niska inflacija od 0,2% (Rumunjska je jedina članica u kojoj se predviđa inflacija viša od jedan posto), pri čemu u Hrvatskoj i u još šest članica deflacija (prosječno -0,4%).

Sudeći prema prvom ovogodišnjem mjesecu, kretanja idu u tom smjeru. Prema prvim podacima Eurostata, u siječnju je realizirana deflacija u eurozoni na razini od 0,6%, što je najdublji pad cijena realiziran na ovom području (ista razina od 0,6% je zabilježena samo još u srpnju 2009. godine).

“Deflacijski se pritisci iz prošle godine očito nastavljaju jer je u siječnju pod izravnim pritiskom korekcije cijena naftnih derivata zabilježen godišnji pad opće razine cijena od 0,9%, što je najoštrija zabilježena deflacija dosad u Hrvatskoj. Očekujemo da će potrošnja tijekom godine ipak blago porasti i omogućiti blagi rast cijena tako da bi se inflacija kretala oko nule. Znatniji rast cijena ipak nije izgledan s obzirom na stanje visoke nezaposlenosti koja ograničava pritisak na rast plaća i jačanje kupovne snage stanovništva”, komentira direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *