Hrvatska na trećemu mjestu u Europi u internetskoj trgovini

Prema Indeksu razvijenosti digitalnoga gospodarstva i društva, koje je nedavno objavila Europska komisija, Hrvatska zauzima 24. mjesto u digitalno-tehničkoj razvijenosti, dok je na trećemu mjestu u Europi s 25 posto po broju malih i srednjih tvrtki koje se bave internetskom trgovinom, što je iznad prosjeka EU koji iznosi 15 posto.

Rekao je to pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić na današnjoj konferenciji “Internet trgovina i potrošači” koja je u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore održana u HGK povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite potrošača.

Cilj je skupa bio obavijestiti javnost o postignutim rezultatima na području internet trgovine, potaknuti razmjenu iskustava te unaprijediti suradnju svih zainteresiranih.

Mogle su se čuti novosti i o sklapanjima ugovora na daljinu, kako se provodi nadzor, ali i kakve su kupovne navike online potrošača.

Hrvatska u korištenju interneta zauzima 21. mjesto sa 65 posto aktivnog stanovništva, dok prosjek EU iznosi 75 posto. U digitalnim vještinama s 39 posto ispod smo prosjeka EU koji iznosi 60 posto. Male i srednje tvrtke ostvaruju 11 posto ukupnih prihoda internetskom prodajom, kazao je Kružić te istaknuo kako je podizanje digitalnih vještina jedan od njihovih zadataka.

Inače, prepreke većem korištenju internetske kupovine vidi u strahu i nepovjerenju te potrošačkim navikama kupaca. Također, postoji i strah od manipulacija kreditnim karticama osobito u prekograničnoj kupovini te uslugama.

Zakonskim izmjenama nastoji se olakšati internetsko poslovanje pa je pokrenuta i inicijativa za smanjenje popratnih troškova, troškova naknada, troškova bankarskih transakcija te poštanskih usluga.

“U interesu nam je povećati kupnju potrošača kod hrvatskih trgovaca i pružatelja usluga, a namjeravamo uvesti i oznake sigurnosti na internetskim portalima te pozivamo HGK i HUP da se priključe toj inicijativi”, kazao je Kružić te dodao kako je u planu ove godine podići internetsku trgovinu u Hrvatskoj za četiri posto i dalje povećavati povjerenje kod potrošača.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK, Sanela Vrkljan, istaknula je kako je internetska trgovina u Hrvatskoj u stalnom rastu te ima značajan potencijal i prilika je za uspješan nastup na tržištu za velike, ali i male tvrtke.

HGK je jedan od nositelja zaštite potrošača u području trgovine, prometa nekretnina, financijskim uslugama itd., a važnu ulogu ima u organizaciji edukacija, razmatranju smjernica gospodarstva za zakonsku prilagodbu, tumačenju odluka itd. Zakonske su promjene unijele dosta reda u trgovini, no postoji prostor i za daljnje unapređivanje, kazala je Vrkljan.

Prisutnost hrvatskih tvrtki na internetu raste iz godinu u godinu te ih je sada 71 posto. Također je u porastu i broj pojedinaca koji kupuju putem interneta, no još se uvijek adekvatno ne koriste postojeće vještine za poslovanje, kazao je Jan Sulik, voditelj Službe za razvoj elektroničkog poslovanja u Ministarstvu gospodarstva govoreći o značaju internetske trgovine u RH i EU.

Kako je rekao, 29 posto pojedinaca nikad nije koristilo internet, 35 posto potrošača susrelo se s nepoštenom, zavaravajućom ili lažnom poslovnom praksom, a 32 posto nikad nije kupovalo na internetu, dok je 25 posto potrošača kupilo nešto putem oglasa ili ponude koja je na kraju bila lažna. Prepreke razvoju internetske trgovine treba prevladati i na strani potrošača i na strani trgovaca, napomenuo je Sulik.

O nadzoru sklapanja ugovora na daljinu koji provodi tržišna inspekcija govorila je Smiljka Selanec, voditeljica Službe za zaštitu ekonomskih interesa potrošača i sigurnost proizvoda u Upravi za inspekcijske poslove u gospodarstvu Ministarstva gospodarstva.

Kazala je kako se u internetskom poslovanju tvrtke trebaju držati odredbi članka 57. Zakona o zaštiti potrošača u kojem su navedeni svi uvjeti koje trebaju ispunjavati u internetskoj trgovini.

Pregledom 25 trgovaca internetske prodaje utvrđene su nepravilnosti kod njih 19 te su donesena 13 rješenja, a utvrđeno je 35 prekršaja i to ponajviše jer nije naveden rok za raskid, zakonsko jamstvo te prigovori potrošača, kazala je Selanec te napomenula potrebu izrade naputka za tvrtke što sve mora sadržavati njihova internetska stranica.

O novinama u zakonodavstvu vezano za sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu u Zakonu o zaštiti potrošača govorila je Đema Bartulović, voditeljica Službe za razvoj politike zaštite potrošača Ministarstva gospodarstva, dok je s novinama u Pravilniku o minimalno tehničkim i drugim uvjetima vezano za prodaju na daljinu, sudionicima skupa govorila Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i tržište pri Ministarstvu gospodarstva.

Ivona Bačelić Grgić iz Sektora za trgovinu HGK predstavila je rezultate ciklusa edukacije organiziranih u suradnji s Ministarstvom gospodarstva na temu “Implementacije Zakona o zaštiti potrošača u praksi”, istaknuvši kako je 90 posto sudionika edukaciju ocijenilo pozitivnom, a najčešća pitanja sudionika odnosila su se na implementaciju zakonskih odredbi koje se tiču posebnih oblika prodaje koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. godine.

Neka od njih su: Kako se ističu cijene tijekom posebnih oblika prodaje? Što se sukladno sa Zakonom o zaštiti potrošača podrazumijeva pod posebnim oblicima prodaje? Koje su novosti u zakonu u vezi sa sezonskim sniženjem? i dr.

Najčešća pitanja i odgovori iz toga područja mogu se pronaći na stranicama HGK, Sektora za trgovinu na sljedećem linku.

Aktivnosti Europskog potrošačkog centra predstavila je Danijela Marković Krstić, voditeljica Odjela Europskog potrošačkog centra Hrvatska u Ministarstvu gospodarstva, istaknuvši kako Centar, koji je počeo s radom 1. srpnja 2013. ulaskom Hrvatske u EU, informira i savjetuje potrošače kod prekogranične kupovine usluga i dobara na području EU, Islanda i Norveške.

Obavještava ih o njihovim pravima, rješava pritužbe potrošača, kontaktira trgovce te pruža pomoć u pronalaženju odgovarajućeg nadležnoga tijela.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *