Industrijska proizvodnja pala 5 posto, najviše u 20 mjeseci

Pad industrijske proizvodnje od pet posto, najveći mjesečni pad od svibnja 2013., nitko nije očekivao. Pad je posljedica usporavanja prerađivačke industrije koja je na godišnjoj razini potonula 6,5 posto

U siječnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj potonula za 5 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći pad u više od godinu i pol dana i znatno slabiji podatak nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema desezoniranim podacima, u siječnju pala za 4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima, potonula 5 posto u odnosu na siječanj prošle godine.

To je prvi pad proizvodnje nakon četiri mjeseca rasta i oštar zaokret u odnosu na prosinac, kada je skočila za 5,3 posto na godišnjoj razini, najviše od početka 2009. godine.

To je i najveći pad industrijske proizvodnje od svibnja 2013. godine, kada je potonula 5,3 posto na godišnjoj razini.

Takav pad nitko nije očekivao. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 1,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je njih troje očekivalo rast između 1 i 3 posto, a jedan pad od 1 posto.

“Najveći doprinos ovako značajnom padu industrijske proizvodnje došao je od snažnog pada prerađivačke industrije, za 6,5 posto na godišnjoj razini, koja u strukturi ukupne industrijske proizvodnje doseže udio od gotovo 82 posto. Ovo je prvi godišnji pad prerađivačke industrije nakon 12 mjeseci budući da je tijekom cijele 2014. prerađivačka industrija bilježila pozitivne stope rasta”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Promatrajući prema GIG-u, u siječnju je na godišnjoj razini najviše, za 13,6 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 7,7 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja energije pala je, pak, za 3 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula za 2,9, a intermedijarnih proizvoda za 0,1 posto.

Negativno na proizvodnju utječe slabost domaće potražnje, dok s druge strane, pozitivno utječe rast gospodarstava EU-a, najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Hrvatske, zbog čega raste hrvatski robni izvoz.

“Bez obzira na pozitivne stope rasta proizvodnje posljednjih mjeseci 2014., snažan pad u siječnju još jednom je podsjetio na nisku konkurentnost industrije te krhki oporavak koji je dominantno uvjetovan inozemnom potražnjom i niskom bazom”, ističu analitičari RBA.

Lani je industrijska proizvodnja porasla za 1,3 posto, što je bio njezin prvi rast nakon pet godina neprestanog pada.

Analitičari RBA u ovoj godini očekuju nastavak rasta proizvodnje po stopi od 1,5 posto, zahvaljujući isključivo inozemnoj potražnji, jer će domaća potražnja i dalje ostati slaba.

Danas objavljeni podatak o industrijskoj proizvodnji prvi je značajniji pokazatelj o gospodarskoj situaciji na početku ove godine, nakon što je prošloga tjedna objavljeno da je u posljednjem lanjskom tromjesečju gospodarstvo provirilo iz recesije.

Prema podacima DZS-a, u tom je kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) porastao 0,3 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov prvi rast nakon 12 tromjesečja neprestanog pada. (banka.hr / Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *