Šarović: BiH treba zadržati zaštitne mjere na uvoz mlijeka iz Hrvatske

Mirko2Bosna i Hercegovina ne bi trebala uvoditi dodatne mjere zaštite svog tržišta za mlijeko koje se uvozi iz Europske unije, što se odnosi i na Hrvatsku iz koje je taj uvoz najveći, no morala bi inzistirati na zadržavanju postojećih zaštitnih mjera bez obzira na traženja iz Bruxellesa da se one ukinu, ocijenio je u srijedu Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Odgovarajući na pitanja zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH na sjednici održanoj u Sarajevu, Šarović je upozorio kako će i nove vlasti u BiH biti suočene s inzistiranjem Europske komisije da se dopusti neograničeni uvoz mlijeka te da bi time mogao biti uvjetovan cijeli Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), odnosno Privremeni trgovinski sporazum kojega na temelju tog dokumenta BiH ima s EU.

“Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju BiH je zadržala zaštitne mjere na mlijeko i one su danas 10 posto na uvoznu cijenu plus 0,25 ili 0,15 odnosno 0,10 konvertibilnih maraka ovisno o razini mliječne masti”, podsjetio je Šarović odgovarajući na pitanja zastupnika što će BiH učiniti nakon što su od 1. travnja unutar EU ukinute kvote za proizvodnju mlijeka.

“To je značajna zaštita na svaku litru koja ulazi u BiH iz EU. Svoju energiju moramo usmjeriti na to da ove zaštitne mjere ostanu na snazi s obzirom na to da Europska komisija inzistira da se uvedu promjene SAA odnosno Privremenog trgovinskog sporazuma”, kazao je Šarović.

Ranije, Vijeće ministara BiH, odbilo je zahtjeve iz Bruxellesa za prilagodbom Privremenog trgovinskog sporazuma kako bi se on primjenjivao i na Hrvatsku kao novu članicu EU.

Bit tog zahtjeva je da se hrvatskim proizvođačima omogući bescarinski uvoz u BiH po kriterijima koji od ranije važe za druge članice EU.

Zaštitne mjere na uvoz mlijeka Vijeće ministara BiH uvelo je kako bi štitilo domaću proizvodnju od uvoza koji je ocijenjen kao prekomjeran što je, po Šarovićevu sudu, i dalje nužno.

On je ocijenio kako ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka u državama-članicama EU, koje je dogovoreno još 2009. godine, neće bitnije utjecati na BiH, jer je cilj te odluke prije svega nastup na puno zahtjevnijim tržištima.

“Cilj je povećati tržišnost industrije mlijeka radi plasmana na tržišta Indije, Kine i Bliskog istoka, koja rastu dva posto godišnje”, rekao je Šarović.

Pojasnio je kako se u prvo vrijeme zapravo može očekivati prije svega ogorčena utakmica između “malih i velikih igrača” unutar same Unije.

“BiH na to ne može utjecati”, kazao je Šarović dodajući kako je puno važnije primijeniti zakonodavstvo i standarde EU s ciljem da se BiH uvrsti na popis država kojima je dopušten izvoz hrane na tržište Unije.

Za to je potrebno promijeniti zakone o poljoprivredi, veterinarstvu i sigurnosti hrane i uspostaviti jedinstveni sustav nadzora proizvodnje mlijeka

“Moramo odgovoriti do 12. travnja, a ako toga ne bude, do kraja godine možda i duže neće biti izvoza mlijeka u EU”, kazao je Šarović.

Proizvođači mlijeka iz BiH svoj su izvoz ranije usmjeravali uglavnom ka Hrvatskoj, a nakon njezina ulaska u EU to su tržište izgubili jer nisu ispunjavali standarde koje propisuje Unija.

EU je do sada dopustila da BiH na njeno tržište plasira samo svježu ribu, med te sirovu kožu, a uskoro bi trebala biti otvorena mogućnost i izvoza krumpira.(SEEbiz.eu/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *