U Hrvatskoj 2 posto lažnih deklaracija

deklaracijeU emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje”, gostovali su ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross Bošković, voditelj Odjela za sigurnost hrane Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo Marijan Katelnić i pomoćnica ministra poljoprivrede Mirjana Mataušić Pišl, a tema je bila sigurnost hrane.

Poznavajući sve u vezi s hranom, ona nema nulti rizik, nema potpuno sigurne hrane, ali možemo reći da je hrana ispravna na temelju propisanih parametara.

Agencija za hranu bavi se procjenom o riziku hrane. Sve bolesti u industrijaliziranim zemljama uzrokuje hrana, rekao je Katalenić.

Što se tiče maslinova ulja i njegova povlačenja s tržišta, pokazalo se da proizvodi nisu bili u skladu s deklaracijom i morali su biti povučeni iz prodaje, rekla je Mirjana Mataušić Pišl.

U okviru monitoringa ciljanih štetnih tvari, kada se nađu, u 24 sata se obavještava kontrolna točka, koja onda dalje obavještava, a to je 1-2% hrane koja dolazi na analizu, kaže Katalenić. Gross Bošković dodala je kako je to mnogo bolje od europskog prosjeka, gdje oko 5% hrane ne odgovara onome što piše na deklaracijama.

Od 1. travnja primjenjuju se nova pravila o deklaracijama za smrznuto meso, od mjesta uzgoja do mjesta klanja i pakiranja, što do sada nije bilo transparentno.

Lani je bilo oko 115 inspekcijskih nalaza, 29 ih je bilo neusklađeno s onime što piše na deklaraciji. Potrošač mora dobiti ono što želi kupiti i ono što je kupio, rekla je Mataušić Pišl.

Europska unija prijavljuje krivotvorenje hrane, deklaracije koje ne odgovaraju su na petome mjestu prijavljenih slučajeva, a krivotvorenje hrane na šestome, što je vrlo visoko, rekao je Katalenić. Dodao je da su konzervansi regulirani uvjetima EU-a, količina je točno određena, nema potreba za kvantificiranje konzervansa.

Prije dvije godine provedeno je veliko istraživanje o sigurnosti aditiva u hrani, a zaključak je da hrana sadržava onoliko konzervansa koliko je propisano.

Mali broj hrane, većinom mesni proizvodi, ima ih malo više, ali potpuno bezopasnih, dodala je Gross Brozović.

Što se tiče uvoza hrane iz trećih zemalja, u toj hrani nisu pronađene neusklađenosti, rekla je Mataušić Pišl. Poljoprivredna politika se nizom poticaja pokušava potaknuti, pokušat će se pokrenuti ulaganje u poljoprivredu i sama proizvodnja, dodala je. U tom smjeru se mnogo radi i pokušat će se iskoristiti europska sredstva.

Edukacija potrošača je ključna u području sigurnosti hrane. Riječ je o održavanju higijene tijekom pripreme hrane. Moramo voditi računa o tome da odvajamo sirovu od kuhane hrane, a važno je i kuhati na dovoljno visokoj temperaturi. Uz to, hranu treba čuvati na temperaturi koja piše na deklaraciji.

Također, posebno je važno da se upotrebljava zdravstveno ispravna voda, dodala je Gross Bošković.

Najveća zadaća je kontrola proizvoda, kako bismo bili sigurni o putu hrane od polja do stola, rekla je Mataušić Pišl, a Katalenić je dodao da svu hranu treba upotrijebiti do roka koji piše na proizvodu. (vijesti.hrt.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *