Vuk Mandušić, samuraji i menadžeri

samurajKultura uspjeha od pamtivijeka do danas ostala je ista – graditi identitet osobe i organizacije koji teži optimalnom korištenju potencijala. Težnja k izvrsnosti, ta misao vodilja po kojoj su se ravnali i stari samuraji i hrvatski ratnici, danas vrijedi više nego ikada

Miyamoto Musashi (1584. – 1645.) bio je poznati japanski mačevalac – neki kažu najbolji mačevalac svih vremena.

Musashi je postao poznat po pričama o svom izvrsnom mačevanju u brojnim dvobojima, čak i u vrlo mladoj dobi od 14 godina.

On je osnivač Niten-Ryu stila mačevanja s dva mača i autor Knjige o pet prstenova. To je knjiga o strategiji, taktici i filozofiji koja se još uvijek studira od strane vojnih i poslovnih stručnjaka.

U ovoj kolumni ćemo pokušati pokazati primjenu drevnih strategija na upravljanje lancem opskrbe (nabava, proizvodnja i logistika).

NIJE BITNA METODA
“Prema učenju moje samurajske škole, možete pobijediti s dugim oružjem, a možete pobijediti i s kratkim oružjem. Ukratko, put Ichi škole je duh pobjede, bez obzira na oružje i bez obzira na njegovu veličinu”, kazao je svojedobno Miyamoto Musashi. U današnje vrijeme ima jako puno popularnih poslovnih metodologija koje se primjenjuju kako bi se optimizirali procesi u proizvodnji, logistici i sl.

lead1Primjeri tih metoda i tehnika su Six sigma, Lean Management, Kaizen, 20 ključeva, TQM i drugi.

Međutim, na kraju krajeva u praksi nije bitno koju metodologiju koristite ako je ona uspješna. Samo treba biti dosljedan u provođenju one metodologije za koju ste se odlučili, kroz cijelu organizaciju i kroz sve procese.

Tu metodu i kulturu rada treba utkati u svaku stanicu vaše organizacije, tako da se na svakom sastanku priča tim jezikom i da ako se hvalite postignućima svoje tvrtke govorite kroz taj jezik i ako se žalite zbog neuspjeha također govorite kroz istu terminologiju.

Ta metoda postaje dio vaše DNK i svi novi članovi timova moraju biti inicirani u takav način rada i razmišljanja kroz adekvatnu edukaciju. Neke kompanije su to shvatile i prije ovih metodologija koje su postale tako “in”, i postigle svoj specifičan način života, jezika, pričanja anegdota, kritiziranja – jednom riječju izgradile su kulturu poduzeća.

Kada ta kultura postane dio vaše DNK ona se prenosi dalje na nove zaposlenike. Poznati su slučajevi u kompanijama kao što je Hewlett-Packard gdje se, godinama nakon što osnivači Bill Hewlett i David Packard više nisu radili u HP-u, prepričavalo i govorilo: Dave bi to učinio ovako ili Bill bi to učinio onako. To je kultura i to je identitet, bez obzira jeste li ga postigli na ovaj ili onaj način, kroz neku “fancy” metodologiju ili intuitivno.

Dakle, nemojte se zamarati s tim koju od metodologija ili tehnika izabrati. Uzmite jednu i živite je u vašem poduzeću od svakog radnika u skladištu ili na traci pa do generalnog direktora. Bitno je da tu metodu, taj alat ili oruđe iskoristite za pobjedu i za uspjeh.

I to se traži! Pjesnik je to izrazio na ovaj način opjevavši poznatog hrvatskog harambašu: “U rukama Mandušića Vuka svaka je puška ubojita.” Ili da prevedemo: Ako smo dobro naučili tehnike rada i metode koje smo implementirali onda nije bitno kako se ta metoda zove.

PAT POZICIJA
Miyamoto Musashi je također rekao: “Kada mislimo da smo se našli u pat poziciji, moramo promijeniti način razmišljanja i primjenom odgovarajućih tehnika prilagoditi se situaciji.”

Pat pozicija u šahu označava situaciju kada kralju nije zadan šah, ali se taj isti kralj ne može pomaknuti niti na jedno polje, s obzirom da su napadnuta od drugih figura. Ova pozicija je stanje nemoći protivnika da bilo što poduzmu i zato se takvih pozicija treba kloniti u životu, poslu i ratu.

Najbolji način za izbjegavanje ove pozicije je bolje planiranje s jedne strane, ali i vlastita nepredvidljivost s druge. U poslovnom svijetu kao i u vojnim kampanjama nije uputno koristiti uvijek iste taktike i trikove. Pogotovo kada se dogodi mrtva trka ljutih konkurenata na tržištu, prevladat će male sitnice i detalji. Potrebno je biti kreativan i inventivan.

Danas sve kompanije imaju kvalitetne proizvode ili bi barem trebale imati (u svakom slučaju ako nemaju neće dugo biti na tržištu). Isto tako, svi danas na ovaj ili onaj način koriste učinkovite, ali slične marketinške metode, kanale i tehnike prodaje.

Može onda jedno ne odviše pametno pitanje!? Zašto bi se onda kupac odlučio baš za vas? Što je to što vas izdvaja od drugih u moru jednoličnih (premda kvalitetnih) poruka i ponuda? Ako želimo preživjeti i biti uspješni moramo raditi što nitko ne radi i smisliti tehnike koje nitko ne koristi.

Ako smo se složili da svaka kompanija mora imati kvalitetan proizvod, atraktivnu ambalažu te agresivnu prodaju i marketing, a nadam se da jesmo, onda nam za uspjeh nedostaje još jedna stvar. Vjerojatno pogađate da je to prisutnost proizvoda na policama trgovina.

Badava smo mi potrošili silne novce u promotivnu kampanju, u tiskanje i distribuciju letaka u svaki kutak grada ili države ako tih artikala nema uopće ili nema dovoljno kada ih kupci potraže na polici.

Svakodnevno me klijenti zasipaju primjerima loše usklađenosti marketinga i distribucije. Razlozi za lošu i neoptimalnu pokrivenost tržišta kvalitetnim proizvodima mogu biti različiti – od loše organizacije do nedostatka komunikacije. Bitno je da i logistika odnosno lanac opskrbe također funkcionira.

BOGATSTVO U RAZLIČITOSTI
“U strategiji morate poznavati načine drugih škola”, rekao je Miyamoto Musashi. Nije dovoljno poznavati svoju branšu i procese u njoj, već i načine rješavanja sličnih problema i kod drugih tvrtki iz drugih branši.

Najčešća obrana (od strane ljudi koji rade u operativi) od primjera i “caseova” koje treneri i konzultanti prezentiraju je da ti primjeri “nisu iz naše branše” ili, ako i jesu iz njihove branše, onda “nisu baš isti kao naši procesi, organizacija, kanali prodaje itd”. Kažem obrana jer to tako izgleda.

Prva stvar kada čuju neki primjer iz prakse, većina slušatelja počne tražiti argumente zašto se taj primjer ne može upotrijebiti u njihovom slučaju i po čemu se sve razlikuje od njih.

Vjerojatno bi željeli da netko dođe s čašom punom odgovora i instant rješenja i da ih kroz lijevak ulije njima u glavu tako da ne moraju puno razmišljati i mozgati što je to pisac time želio reći.

Međutim, bit je u tome da treba razmišljati i da nema gotovih rješenja, iako to neki i rade (velike konzultantske kuće koje imaju na tone raznih slučajeva i primjera, jednostavno izvuku “case broj 234” iz ladice, promijene zaglavlje i daju ga klijentu kao gotovo rješenje jer je ono odgovaralo nekom iz te branše sa sličnim brojem zaposlenih i sličnim poslovanjem kao što je klijentov).

lead2Dakle, potrebno je stalno čitati i slušati o raznim primjerima i proučavati ih jer uvijek možete primijeniti barem jedan dio u vašem poslovanju.

Postoje isto tako brojni primjeri koji potvrđuju da se strategije i koncepti iz različitih branši mogu primjenjivati. Čak ako je i nekompletna strategija, moguće je uzeti neki dio koji se može koristiti u našem slučaju, a dolazi iz sasvim različite industrije.

Uzmimo na primjer tekstilnog proizvođača modne konfekcije Zaru. Zara koristi model lean menadžmenta u proizvodnji koji je razvila Toyota. Isto tako, koristi i takozvanu pull strategiju za naručivanje i nadopunu asortimana.

Dakle, upoznajte različite menadžment škole, različite strategije i koncepte, posjećujte različite kompanije i slušajte različite edukacije.

Jedan od najvećih eksperata u solo konzaltingu, Alan Weiss, kaže da je potrebno stalno se izlagati različitim situacijama kao što su posjećivanje različitih kazališnih predstava, raznih restorana, čitanje raznih knjiga (i tu ne mislim samo poslovne literature) i putovanja na razne destinacije. Što smo izloženiji različitim stvarima to nam je veći potencijal za inovativno i kreativno razmišljanje i ideje.

U sljedećem nastavku govorit ćemo o primjeni brzine i takta u lean menadžmentu koji su inspirirani konceptima samuraja Musashija.

Zrilić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *