Mali poljoprivrednici bježe od konvencionalne proizvodnje

ekologija midiPoljoprivredni proizvođači sve više napuštaju konvencionalnu proizvodnju i okreću se ekološkoj.

Namjerava to upravo učiniti i poljoprivrednik Željko Fabric iz Drenja, no prelazak će mu, kaže, biti postupan, jer ekološka poljoprivreda ne daje odmah rezultate, a i zbog financijskog praćenja.

“Namjeravam gospodarstvo i svih 200 hektara zemlje i pašnjaka okrenuti ekološkoj poljoprivredi u idućih 10 godina”, najavljuje Fabric.

Rast broja proizvođača, ali i površina pod ekološkom poljoprivredom posljednjih godina potvrđuju i u Ministarstvu poljoprivrede.

Raste i potražnja
“U 2013. registrirano je 1609 proizvođača s 40.640 hektara. Udio ekoloških površina u ukupnim poljoprivrednim površinama je 3,12 posto. Najveći udio čine oranice/usjevi – 47,5 posto ili 20.551 hektara (pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, suncokret, soja), potom pašnjaci – 35,4 posto, voćnjaci 8 posto, (3223 ha), aromatično i ljekovito bilje 3,4 posto (1368 ha), maslinici 3,3 posto (1330 ha), vinogradi 2 posto (791 ha) i povrće s udjelom od 0,4 posto (165 ha). Prema preliminarnim podacima u 2014. nastavljen je trend rasta za oko 10.000 hektara”, ističu u Ministarstvu.

Uzgoj životinja u ekološkoj proizvodnji također je u porastu, a u 2013. evidentan je rast broja ovaca -19.411 grla, i goveda – 6540 grla. Značajna grana ekološke proizvodnje je i pčelarstvo, koje također bilježi rast – 2013. evidentirano je 2678 košnica. Prema podacima Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu (IFOAM) vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u Hrvatskoj za 2012. bila je 104 milijuna eura, a značajan je udio vina od 15 posto.

Također, prema istraživanjima Instituta za istraživanja u ekološkoj poljoprivredi (FIBL), u 2011. Hrvatska bilježi najveću stopu rasta potražnje na tržištu ekoloških proizvoda u visini od 20 posto.

“Gospodarstvo mi nije dovoljno veliko da se ubuduće može nositi s utrkom u konvencionalnoj poljoprivredi. Bit će premalo za nju, a i tla u Drenjanštini su siromašna, što ne daje velike prinose, bitne za konvencionalnu proizvodnju, a na čemu ekološka ne inzistira”, rezonira Fabric.

Spreman je, kaže, na takvu zahtjevnu proizvodnju, a iskustva ima i za rada u Austriji, gdje su još 2000. masovno prelazili na ekološku poljoprivredu. Svjestan je i da ju prati stimulativan sustav potpora.

Plasman s kućnog praga
Od 2015. proizvođači koji su registrirani kao ekološki mogu dobiti potporu u okviru Programa ruralnog razvoja kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj. Potpora se može ostvariti kroz dvije podmjere koje obuhvaćaju plaćanje za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja te plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja, navode u Ministarstvu.

Potpora se može ostvariti za oranice gdje se podrazumijevaju ratarske kulture, aromatično i ljekovito bilje, zatim povrće, pa višegodišnji nasadi gdje se podrazumijeva vinograd ili voćnjak, potom trajni travnjaci (livada, pašnjak ili krški pašnjak). Visina potpore za prijelaz na ekološki uzgoj iznosi, primjerice, za oranice ukupno 347,78 eura po hektaru, a za povrće 576,94 eura po hektaru te za višegodišnje nasade čak 868,18 eura.

Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, u ovoj su podmjeri potpore uvećane zbog smanjenja prinosa u razdoblju prijelaza s konvencionalne na ekološku proizvodnju, te zbog nemogućnosti prodaje poljoprivrednih proizvoda sa oznakom “ekološki proizvod” tijekom prijelaznog razdoblja.

Visina potpore u podmjeri koja se odnosi na plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja iznosi za oranice 289,82, za povrće 480,78, za višegodišnje nasade 723,48 i za trajne travnjake 258,28 eura po hektaru.

Iz Ministarstva navode i kako je u 2013. godini isplaćeno potpora za ekološku poljoprivredu u iznosu od 69,7 milijuna kuna.

Budući ekološki poljoprivrednik Fabric najavljuje da u nju prvo kreće s hranom za stoku – lucernom, potom će na ekološku proizvodnju prebaciti dio trajnih nasada, a poslije žitarice i soju. Nada se kako će u deset godina zaokružiti proizvodnju, pa i plasman s kućnog praga. (Suzana Župan/Glas Slavonije)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *