Rast BDP-a i drugi kvartal zaredom

Zvonimir-Savić-11Prema prvoj procjeni za prvi ovogodišnji kvartal, koju je objavio DZS, BDP je rastao drugi kvartal zaredom, što potvrđuje zaustavljanje daljnjeg pada gospodarstva.

Procijenjena stopa rasta veća je od očekivanja, ali je, nažalost, iznosila tek 0,5%, što je neznatan rast s obzirom na izrazito nisku bazu (realna vrijednost BDP-a je u prošloj godini bila 12,4% niža nego u pretkriznoj 2008. godini).

Ostvareni rast je ipak iskaz promjene u višegodišnjim negativnim trendovima i kao takav vrlo bitan za hrvatsko gospodarstvo. Rast se zasnivao na nastavku relativno dinamičnog rasta vrijednosti izvoza roba i usluga, odnosno inozemne potražnje, ali je oporavak zabilježen i kod domaće potražnje.

Kako je kretanje prometa u trgovini na malo najavljivalo, to se prvenstveno odnosilo na oporavak osobne potrošnje, a zabilježen je i rast državne potrošnje.

Inozemnu potražnju, prije svega potražnju ostalih članica Europske unije koje su najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, odredio je nešto veći rast BDP-a nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu, točnije, blago povećani rast u apsolutnom iznosu koji je doveo do istovjetne stope rasta na godišnjoj razini. Kada se već govori o članicama EU, Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostala među članicama u kojima je zabilježen najmanji rast BDP-a.

S obzirom na dostupne podatke za većinu članica, tu su grupu činile Grčka, Italija, Cipar, Austrija, Hrvatska i Finska u kojoj je zabilježen i lagani realni pad od 0,1%. Tako početak godine potvrđuje da bi u Hrvatskoj u ovoj godini mogao biti ostvaren očekivani rast na razini 0,3% do 0,5%, što bi Hrvatsku ponovo svrstalo među najneuspješnije članice EU.

prve procjene rasta bdp-aPrema procjenama Europska komisije, pad se očekuje samo na Cipru, a tako nizak rast samo u Finskoj. Europska bi unija u ovoj godini trebala rasti 1,8%, što upućuje na znatno zaostajanje Hrvatske. Naime, Hrvatska je u najuspješnijem razdoblju za gospodarstvo, između 2002. i 2008. godine, rasla po prosječnoj stopi 2,1 put većoj od rasta Europske unije i uspjela se približiti prosječnoj razini razvijenosti EU za jedanaest postotnih bodova (s 53% na 64%).

Od početka krize, taj se udio u prosječnoj razvijenosti, s obzirom na pad ili manji rast BDP-a u odnosu na EU, smanjuje, a takav će trend trajati sve do ostvarivanja znatno dinamičnije stope rasta, veće od one na razini EU.

“Rast BDP-a od 0,5% u prvom kvartalu potaknut je ponajprije rastom inozemne potražnje pa onda i oporavkom domaće potražnje. Iako je to skroman rast s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, ipak je rast zabilježen drugi kvartal zaredom, što sugerira zaustavljanje daljnjeg pada gospodarstva. Usporedbom Hrvatske s drugim članicama EU, vidljivo je da je u prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska ostala među članicama u kojima je zabilježen najmanji rast BDP-a. Ocjenjujemo da će se na razini godine ostvariti neznatan rast BDP-a od 0,3  do 0,5%.”, prokomentirao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *