Država stočarima obećala oranice, a nudi im močvare i šikare

pasnjaciKada je krajem travnja ove godine Ministarstvo poljoprivrede objavilo da će stočarima koji nemaju dovoljno zemlje dodjeljivati zemlju bez natječaja, mnogi su se poveselili da će si napokon povećanjem proizvodnje vlastite stočne hrane povećati konkurentnost.

Tim je projektom, podsjetimo, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj trebalo biti obuhvaćeno više od 10.000 stočara koji nemaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju na svojim farmama na temelju broja uvjetnih grla stoke upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja i ARKOD, a cijeli je taj posao trebao početi 20. travnja kako bi stočari koji zemlju dobiju u zakup stigli te površine upisati u ARKOD da nagodinu na njih ostvare pravo na poljoprivredne poticaje.

Međutim, stočari su pozive počeli dobivati prošlog ponedjeljka, 8. lipnja 2015., a ugovore o zakupu trebali su (ako su, naravno, pristali uzeti zemlju koja im je ponuđena) potpisati do ponedjeljka, 15. lipnja (rok je bio produžen za mjesec dana).

Stočare su pozivali iz svih ispostava Agencije za plaćanje u Hrvatskoj, a, kako neslužbeno doznajemo, bar što se tiče one sa sjedištem u Osijeku, vladalo je veliko nezadovoljstvo.

Mnogi su se stočari, naime, žalili što im država nudi močvarna tla, parcele uz rijeke koje svake godine nekoliko mjeseci budu pod vodom, šikare koje treba krčiti, površine do kojih se uopće ne može traktorom, a u jednom slučaju u osječkoj Agenciji za plaćanje stočaru je u zakup ponuđena čak i napuštena ciglana duboka 30 metara.

Ima i primjera, kako doznajemo, da je stočaru ponuđeno poljoprivredno zemljište kojem ne može ni prići da bi ga obrađivao, a pokraj njegove je farme neobrađena i zapuštena zemlja.

Mnogi su, kako smo neslužbeno doznali, navodno odbili ponuđeno, dok ozbiljni i uzorni stočari, poput Zorke Ćerbe iz Donjeg Miholjca, koja se bavi proizvodnjom mlijeka, za čiju je kvalitetu već dobivala brojna priznanja, ponuđeno i prihvaćaju. To više što godinama, otkad se bave stočarstvom, nikad na natječajima nisu prolazili i dobili ni komadić državne zemlje u zakup.

Pašnjak koji je ponuđen Zorki Ćerbi nije, kako ona kaže, prikladan za hranidbu muznih krava, dok se ne prenamijeni, ali ona očekuje da će im država izići u susret i pomoći sufinancirati prenamjenu i uređenje.

“Mi, nažalost, nismo mogli zemlju birati. Imamo farmu u Donjem Miholjcu s 90 uvjetnih grla, obrađujemo 45 hektara poljoprivrednog zemljišta koje smo kupili na rok otplate od 20 godina (preostalo nam je još pet godina). Sada nam je ponuđeno 24 hektara pašnjaka na zakup od deset godina, ali 35 kilometara dalje, u selu Golinci. Iako ta zemlja zahtijeva prenamjenu i ulaganja, mi je moramo prihvatiti i urediti jer nam zemlje treba. Premda sam nezadovoljna ponuđenim, čini mi se da sam ipak dobila bolje nego ostali. Pašnjak je okružen vodom Karašicom”, kaže Zorka Ćerba te navodi da se od 2006. godine bavi proizvodnjom mlijeka. Svake se godine natjecala za zakup državne zemlje i nikad nije prošla na natječajima.

Grad Donji Miholjac nikad nije pomogao svojim stočarima, a, za razliku od njih, Osječko-baranjska županija, kaže Ćerba, pomogla joj je i sufinancirala gradnju farme.

A cijeli ovaj projekt Ministarstva poljoprivrede pomno prate i iz Osječko-baranjske županije, koja je, kako navodi Zorka Ćerba, godinama pomagala stočarima da stanu na noge.

Zamjenik župana Željko Kraljičak kaže da im se proteklih dana javljaju mnogi poljoprivrednici – stočari nezadovoljni dodijeljenim zemljištem.

“Ima i pomalo apsurdnih situacija, kao što je, primjerice, slučaj stočara iz Čeminca, kojemu je ponuđeno pet hektara poljoprivrednog zemljišta u šest čestica, i to još na baranjskom brdu. Ima stočara iz Đakovačkih Ivanovca, kojima je ponuđena zemlja u Gorjanima, onima iz Gorjana u Semeljcima, a stočarima iz Semeljaca u Đakovu. I ovaj se put pokazalo da se ne provedi zemljišna reforma koja ima za cilj oporavak i razvoj hrvatske poljoprivrede. I time je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pao na ispitu znanja kada je u pitanju zemljišna politika Republike Hrvatske. To potvrđuju i njegovi stavovi na početku mandata, kada si je postavio za cilj, ali i obećao, da će staviti u funkciju novih milijun hektara te otvoriti novih 50 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi. Nakon tri i pol godine njegovih eksperimenata u ovome sektoru poljoprivredno zemljište dijeli neovlaštenim posjednicima uz potvrdu i dva svjedoka. To nije zemljišna reforma koju smo očekivali od ozbiljnog ministra, nego smo zauzvrat dobili još veći nered i brojne proizvođače koji će ostati bez zemlje i prava vezanih uz I. i II. stup zajedničke europske politike”, kaže Kraljičak te upozorava na još veći problem: “Naime, dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta prema najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu doći će do smanjenja poticaja, a neće se povećati proizvodnja hrane, pa ni u sektoru stočarstva”, zaključuje Kraljičak. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *