IT odjel: Internet of Things i trgovina

U sklopu inteligentne trgovine nalaze se inteligentni, umreženi predmeti kao što su inteligentne police, uređaji za praćenje kretanja kupaca, inteligentni zasloni i inteligentne blagajne

Ma koliko se trudili vrlo je teško naći adekvatan prijevod za Internet of Things – IoT. Možda je najprihvatljivije nazvati ga na hrvatskom “inteligentni umreženi predmeti”. IoT (ili na hrvatskom IUP) se prvi put pojavljuje kao vizija budućnosti u djelu čuvenog informatičkog eksperta Marka Weisera “The Computer of the 21st Century”, a sam naziv IoT prvi put rabi britanski tehnološki pionir Kevin Ashton 1999. godine.

Iako IoT nije novi, svejedno se smatra sljedećim velikim korakom u razvoju tehnologije. Dalje se smatra kako taj korak započinje upravo sada. Razlozi zašto je ovo pravi trenutak su vrlo jednostavni. Tehnologija inteligentnog umrežavanja je dostigla potrebni nivo razvoja, senzorska tehnologija i tehnologija jedinstvenog identificiranja predmeta i osoba je stvorena.

ScreenShot027Time su zadovoljena tri osnovna uvjeta: umrežavanje, identifikacija onoga tko se umrežava i njegov status, i svemir inteligentnih predmeta može početi s nastajanjem.

Gartner Inc. predviđa 2020. postojanje 26 milijardi umreženih inteligentnih predmeta, a ABI istraživanje čak 30 milijardi.

Neovisno o količini predmeta, IoT mijenja ljude, njihovo ponašanje, a time i koncepte poslovanja. Ako malo podrobnije analiziramo aktualnu situaciju uočit ćemo da je ovaj svemir već nastao. Navedimo nekoliko interesantnih primjera primjene IoT-a.

1. “EGG MINDER” – INTELIGENTNI PRETINAC ZA JAJA
Ovaj nadasve interesantni uređaj izumio je Rafael Hwang iz američke savezne države Arizone. Sam uređaj se već nalazi u serijskoj proizvodnji i košta 49,99 američkih dolara.

1 eggminderA njegove funkcije otkrivaju genijalnost koncepta inteligentnih umreženih predmeta. U inteligentnom pretincu se nalaze jaja.

U trenutku kada otvorite pretinac svijetleća lampica vam označi najstarije jaje koje je naravno najbolje prvo konzumirati.

Ukoliko ste u trgovini te niste sigurni imate li dovoljno jaja u pretincu, otvorite mobilnu aplikaciju Egg mindera i ona vam pokaže koliko jaja imate u pretincu.

Vrhunac automatizacije procesa kupovine je automatsko spajanje Egg Mindera s vašim željenim supermarketom te automatska narudžba novih jaja. Sve to ukoliko je definirana minimalna količina jaja dosegnuta.

2. BABY GIGL – INTELIGENTNA BOČICA
Svatko tko ima djecu te ih hrani na bočicu zna koliko je bitno da s mlijekom ne uđe puno zraka ili da je količina i temperatura mlijeka važna.

baby giglOsim toga, roditelji su često zabrinuti je li beba dovoljno jela dok ju je čuvala dadilja. Inteligentna bočica Baby Gigl, od tvrtke Slow Control, mjeri upravo sve ove vrijednosti te ih pohranjuje.

Flašica vas upozorava ako je ne držite pod ispravnim kutom prilikom hranjenja ili ako je mlijeko postalo prehladno.

Naravno da je naručivanje dječjeg mlijeka (i to online iz same aplikacije) moguće automatski ako su potrošene zalihe.

Aplikacija se može proslijediti i liječniku, automatski ili po upitu, za sve potrebne informacije kako bi liječenje djeteta bilo optimalno.

3. APPLE RESEARCH KIT
Ako se vratimo na izjavu da će umreženi inteligentni predmeti promijeniti svijet, onda je ovaj primjer možda i najinteresantniji. Appleovi uređaji su već opremljeni s velikim brojem senzora koji prikupljaju razne podatke o zdravstvenom i tjelesnom stanju korisnika.

research-kitZadnji primjer ovakvog uređaja je Apple Watch, inteligentni sat. Uz aplikacije na mobilnim uređajima koji mogu analizirati podatke i izvesti druge medicinski relevantne podatke, nastaje zanimljiv ekosistem poznat pod nazivom Quantified Self koji označava prikupljanje podataka o statusu tjelesnih funkcija organizma te njihovu analizu i upotrebu.

Inače, u kombinaciji s IoT-om upravo se Quantified Self trenutno smatra jednim od najbrže rastućih tehnoloških segmenata.

Na jednoj strani je Apple kroz svoje uređaje omogućio prikupljanje podataka, a na drugoj kroz svoje aplikacije njihovu analizu. Točkica na “i” je mobilna aplikacija ResearchKit.

To je aplikacija koja sve ove prikupljene medicinski relevantne podatke, po pristanku korisnika, stavlja na raspolaganje onima koji se bave medicinskim znanstvenim radom. S ResearchKitom te znanstvene institucije imaju na raspolaganju podatke od milijuna korisnika te osnovu za razvoj svoje mobilne aplikacije koja je onda posvećena za određeno područje.

Svjetski vodeći znanstveno medicinski instituti kao što su Mass General, Dana-Farber, Stanford Medical i Cornell već koriste ResearchKit iz čega su nastale vrlo efektivne aplikacije za liječenje astme, raka dojke, srčanih bolesti, dijabetesa i Parkinsonove bolesti. Korist IoT-a i Quantified Self trenda za čitavo čovječanstvo na ovom je primjeru posebno vidljiva.

INTELIGENTNA TRGOVINA
Umreženi inteligentni predmeti mijenjaju svijet, a time oni mijenjaju i samu trgovinu. Najveće promjene se očekuju na dva područja. Prvo je automatizacija procesa kupovine od mjesta boravka samog kupca pa do isporuke. Ovdje se misli na inteligentne uređaje kao što je pretinac za jaja ili recimo stroj za pranje rublja koji sam naručuje prašak za pranje, ukoliko je potrebno.

Drugo područje na kojemu se očekuju velike promjene je sama trgovina. Naime, ovo se područje naziva i inteligentna trgovina u kojoj se nalaze inteligentni, umreženi predmeti kao što su recimo inteligentne police, uređaji za praćenje kretanja kupaca, inteligentni zasloni, inteligentne blagajne itd.

ScreenShot029Činjenica je da postojeća tehnologija u samom supermarketu nije dovoljna te kako mora evoluirati. Najbolji primjer je sama blagajna.

U kontekstu IoT-a postavlja se pitanje je li blagajna ovakva kakva je danas poznata, još uvijek potrebna odnosno do kada će biti potrebna.

Tvrtke kao što su Apple već su odgovorile na to pitanje. Njihov odgovor je NE. U svim svojim trgovinama Apple nema više standardne blagajne već koristi isključivo mobilne uređaje.

Blagajnici nisu samo blagajnici već i savjetnici, tako da je upotreba mobilnog uređaja naravno i za kreiranje transakcije, ali i za davanje željenih informacija kupcu. Ovakav način rada na POS-u je svakako jedan od sljedećih koraka u evoluciji POS sistema. Onaj koji slijedi nakon njega je još zanimljiviji, ali i vrlo logičan.

Razmišljanje je sljedeće: ako su mobilne blagajne sljedeća forma POS-a, a svaki kupac već ima mobilne uređaje a trend ide prema samo usluživanju (sjetite se samo Tik-Tak blagajni) onda je logični sljedeći korak da blagajna nestane iz trgovina te se prebaci na mobilni uređaj kupca. On ga svakako ima.

Koliko je ova tema internacionalnim trgovcima bitna može se naslutiti i iz činjenice da u NRF-u, udruženju trgovačke industrije sa sjedištem u SAD-u, postoji tim ljudi koji se bavi isključivo ovom temom.

NRF je otišao čak i korak dalje te je smjestio ovu radnu grupu u ARTS gremijum. ARTS je pak internacionalni gremijum zadužen za definiciju svjetskih tehničkih standarda u trgovini, a inače ga sačinjavaju sve vodeće tehnološke tvrtke u svijetu kao što su SAP, IBM, Microsoft, Lexmark i HP, o čemu ćemo govoriti više u idućem članku.

Darko Pavić
CEO Service Plus Group
darko.pavic@serviceplus-it.com
Service Plus Logo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *