Sigurnost u maloprodaji: Tehnika ispred prava

tehnikaTehnički sustav funkcionira. Pravni sustav ne funkcionira ni približno tako dobro. Stoga bi se temeljem ovih premisa moglo zaključiti da trgovci više pažnje trebaju posvetiti tehničkoj zaštiti svojih objekata, dok pravni sustav ne iznađe neka efikasnija rješenja za problem krađe u trgovini

Krađe u trgovinama trgovcima širom svijeta godišnje odnesu mnogo milijardi dolara. Prema podacima Američkog državnog vijeća za suzbijanje kriminala, skoro trećina trgovina u Sjedinjenim Državama propada zbog krađa.

Istraživanje Global retail theft barometer (obuhvaća podatke za 24 zemlje Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Azijsko-pacifičke regije te je jedino takvo istraživanje na globalnoj razini), pokazalo je kako su gubici maloprodajne industrije u 2014. godini dosegli 128,5 milijardi dolara, što predstavlja 1,29 posto prometa trgovaca ostvarenog u toj godini.

Glavni uzroci tih gubitaka dolaze od krađe kupaca u trgovini na koju otpada 38 posto, a potom od krađe zaposlenika trgovine koja zauzima 28 posto nastalog gubitka.

Gubici nastali zbog pogrešaka administracije (nije kriminalni akt) imaju 21 posto udjela, a 13 posto čine prijevare dobavljača. To znači da krađa (kupaca i zaposlenika) čini gotovo dvije trećine (65%) gubitaka maloprodajne industrije u svijetu ili, prevedeno u brojke, ukupno 83,5 milijardi dolara ode u vjetar.

Cijena maloprodajnog kriminala koju plaćaju pošteni kupci u 2014. je godini u SAD-u iznosila 403 dolara po kućanstvu, a u Europi 184 eura. Prema nalazima spomenutog istraživanja, kategorije proizvoda koje se najviše kradu su kozmetički proizvodi, modni dodaci (odjeća i sl.), električni alati, mobilni telefoni te vina i jaka alkoholna pića.

Kako bi se doskočilo takvim kretanjima, većina trgovaca u svijetu planira povećanje broja proizvoda koji su u njihovim prodavaonicama zaštićena različitim oblicima “tagiranja”, a to se prvenstveno odnosi na proizvode za kućanstvo i elektronske uređaje.

lead1Preporuka istraživanja ide u smjeru jačeg fokusiranja na prevenciju gubitaka koja se provodi u svim odjelima  i na svim razinama poslovnog sustava te značajna ulaganja u edukaciju i trening djelatnika.

I na kraju, ali ne i najmanje važno, preporuka je provoditi program koji ima za cilj podizanje svijesti, kako unutar kompanije, tako i šire javnosti, o tome što sve konkretni trgovac u okviru svog poslovanja poduzima kako bi se izbjegli gubici nastali ovim putem.

PERSPEKTIVA TRGOVACA
Iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore navode da, na temelju informacija prikupljenih od svojih članica koje se bave trgovinom, mogu zaključiti da je posljednjih godina došlo do povećanog broja krađa u trgovinama, što postaje sve veći problem trgovcima.

Tako je nekim trgovcima u 2013. godini stopa manjkova uzela 0,13 posto od prometa, što predstavlja više od 5 posto planiranog profita, dok je u 2014. godini povećana na 0,14 posto prometa ili 5,9 posto od planiranog profita.

Mišljenja trgovaca su podijeljena kada je riječ o razlozima povećanja broja krađa u trgovinama posljednjih godina. Dok je jednima kriza koja traje već niz godina glavni razlog, drugima je to činjenica da se odlučilo povisiti iznos za koji Općinsko državno odvjetništvo goni po službenoj dužnosti osobe koje su počinile kazneno djelo krađe s 1.000 na 2.000 kuna.

“Time je osobama koje se bave krađom olakšana pozicija jer su svjesni činjenice da će se trgovci teško odlučiti pokretati kaznene postupke po privatnoj kaznenoj prijavi zbog dodatnih odvjetničkih troškova, vremena i drugih razloga, pa strogo vode računa da roba koju ukradu ne prelazi iznos od 2.000 kn”, ističe Sanela Vrkljan, direktorica Sektora za trgovinu.

Trgovci se nadaju da će nova odluka o vraćanju iznosa za koji će se goniti po službenoj dužnosti za krađu vrijednosti na minimalno 1.000 kn utjecati na smanjenje krađa u trgovinama. Premda ni to neće riješiti problem te će utjecati samo u manjoj mjeri jer trgovci su mišljenja kako će oni koji se krađom bave, uvjetno rečeno profesionalno, uvijek voditi računa o vrijednosti robe koju ukradu. Neki trgovci ipak su se odlučili goniti privatnim tužbama sve one osobe koji su dva ili više puta uhvaćeni u krađi u njihovim trgovinama.

lead2Međutim, i te tužbe nakon što završe osuđujućim presudama rezultiraju time da počinitelji bivaju osuđeni na nekoliko mjeseci zatvora uvjetno, a u rijetkim slučajevima presuda bude kazna zatvorom bezuvjetno.

Vrkljan ističe kako privatne tužbe trgovaca svakako utječu na smanjenje broja krađa u trgovinama, ali ne dovoljno, te dodaje kako bi veći pomak na bolje bila nova sudska praksa koju predlažu neki trgovci temeljem koje bi ponavljači kaznenih djela krađe dobili zabranu pristupa u trgovine u kojima su uhvaćeni u krađi.

Međutim, prijedlozi trgovaca za sada su ostali bez rezultata uz opravdanje da bi zabrana pristupa kao kazna bila neproporcionalno stroga tj. visoka u odnosu na težinu djela koje je počinjeno. Istovremeno, neki trgovci imaju listu osoba koji su više od 10 puta uhvaćeni u krađi samo u njihovim trgovinama.

ŠTO SE KRADE?
Činjenica je kako je u ovom segmentu izuzetno teško egzaktno apostrofirati stanje koje bi bilo zasnovano na konkretnim i neoborivim brojkama. Razlog je vrlo jednostavan – veliki broj krađa se ne prijavljuje pa se kao mjerodavan izvor moraju uzeti interne analize trgovaca koji bilježe krađe u svojim trgovinama.

To vrijedi tim više ako se zna da podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da se broj prijavljenih krađa u trgovini u zadnjih nekoliko godina – smanjio. Uzmemo li kao mjeru dva petogodišnja razdoblja, onda ćemo vidjeti kako je u periodu 2005.-2009. u trgovini prijavljeno 4.745 krađa, a u periodu 2010.-2014. čak tisuću krađa manje – 3.756.

Iz toga se da zaključiti kako trgovci, unatoč tome što bilježe rast broja krađa u zadnjim godinama, sve manje tih kaznenih djela prijavljuju policiji. Što se tiče robe koja se krade, podaci HGK ukazuju da je uglavnom riječ o proizvodima koji se lako mogu preprodati: alkoholna pića, pršuti i ostali delikatesni proizvodi, žvakaće gume, kozmetika, ali i svi ostali proizvodi od odjevnih predmeta pa nadalje bez nekih osobitih pravila. U posljednje vrijeme problem krađa pokušava se rješavati uvođenjem video nadzora u prodavaonicama kao i natpisima da je prostor pod video zaštitom.

Osim toga, trgovci unajmljuju i zaštitarske službe koje štite objekte te se nabavlja različita druga oprema za zaštitu od krađa. Sve to iziskuje značajna ulaganja koja si manji trgovci uglavnom ne mogu priuštiti pa je upravo u takvim prodavaonicama mogućnost krađe veća u odnosu na prodavaonice u kojima je instalirana zaštita. No, prema tvrdnjama trgovaca, specijalisti za krađu znaju različite trikove kako prevariti sofisticiranu opremu pa se zbog toga u prodavaonicama koriste razne kombinacije zaštite od krađa.

“Potrebno je ponovno istaknuti mišljenje trgovaca da bi trebalo uvesti mogućnost sudske zabrane ulaska u trgovinu osobama koje su već više puta uhvaćene u krađi. Isto tako, jedan od zahtjeva trgovaca je i vraćanje mogućnosti da se porezno dozvoli 1 posto otpisa robe na ime krađe”, zaključuje Vrkljan.

ZAŠTITA SE IPAK ISPLATI
No, što na sve to kaže industrija opreme za zaštitu od krađe? U istraživanju teme o sigurnosti u maloprodaji konzultirali smo tvrtku Alarm automatika koja posjeduje visoku razinu kompetencije kada je riječ o sustavima tehničke zaštite te je snažno povezana s maloprodajnim poduzećima u implementaciji svojih rješenja na tržištu.

Među ostalim, ova je tvrtka prošle godine organizirala i Savjetovanje o zaštiti u trgovinskom sektoru u nastojanju da ukaže na važnost ove teme u svakodnevnom poslovanju. Za razliku od podatka HGK (0,14% prometa u 2014.), kada je riječ o gubicima u maloprodaji nastalim zbog krađe u prodavaonicama, iz Alarm automatike navode kako se ti gubici kreću od 1,5 posto pa čak do 4 posto godišnjeg prometa trgovaca te dodaju kako su veći gubici prisutni u malim kvartovskim trgovinama.

prikaz kaznenih djela kroz godine“Kad se uzme u obzir da trgovina koja godišnje ostvari milijun kuna prometa te pritom po osnovi krađe izgubi oko 4 posto, lako je doći do iznosa od 40 tisuća kuna. To znači da je gubitak oko 3.500 kuna mjesečno. Za iznos od 40 tisuća kuna trgovina se može opremiti sustavom zaštite artikala i potrošnim materijalom (tagovi, zaštitne naljepnice). Iznos ovisi o širini ulaza i broju kasa, ali sustav se u prosjeku isplati za manje od godinu dana”, ističe prodajni inženjer Alarm automatike, Jošua Lerga, dodajući kako će i uz instalirani sustav krađa i dalje biti, ali će se taj postotak rapidno smanjiti.

On navodi kako je teško reći koliko se točno ulaže u sustave zaštite u hrvatskoj maloprodaji, ali je primjetno kako konstantno raste svijest da su sustavi zaštite trošak koji se smanjenjem gubitaka nastalih uslijed krađe isplati u roku od šest do 15 mjeseci ovisno o konfiguraciji trgovine i ugrađenim sustavima.

SUSTAVI I PRIMJENA
Ako govorimo o sustavima koji se koriste za vrijeme rada trgovine (nisu uključeni protuprovalni sustavi), najčešće korišten je EAS – sustav elektroničke zaštite artikala, te video nadzor. EAS (engl. Electronic article surveillance) sustav ima učinkovitost od 95 posto, dok se putem video nadzora lako može pratiti svakog kupca pa bi se moglo reći kako je sustav u potpunosti učinkovit jer se svaki snimak pohranjuje i može se naknadno pregledati.

Sustav post integracije uključuje video nadzor blagajne koji omogućuje i nadzor proizvoda koji se skeniraju i automatski pojavljuju na računu. Upisom broja računa ili bilo koje ključne riječi lako se pregleda samo onaj snimak koji je povezan sa sumnjivom transakcijom, greškom pri plaćanju karticom i sl.

Na pitanje kako je kriza utjecala na krađu, Lerga odgovara kako su se prije više krali skupi slatkiši, alkoholna pića i parfemi, dakle proizvodi koji bi se lako mogli preprodati, a od pojave krize sve se više krade hrana kao što su sirevi i mesni proizvodi.

On ističe da je u Hrvatskoj povećanje investicija u sustave zaštite najočiglednije u trgovinama parfemima (Douglas parfumerija, L’Occitane), prehrambenim proizvodima (Tommy, Billa) te kod “uradi sam” trgovca Pevec koji uz konstantno širenje maloprodajne mreže svoje trgovine kompletno oprema i EAS sustavom, videonadzorom svih prodajnih centara te sustavom post integracije pa se može reći da je svaki djelić trgovine potpuno zaštićen.

lead3Sustav zaštite, kao što je video nadzor, pored svoje osnovne sigurnosne namjene, može se koristiti i u marketinške svrhe – praćenjem kretanja kupaca kroz prodavaonicu te utvrđivanja mjesta na kojima se oni dulje zadržavaju.

Time se može uvidjeti koji su proizvodi kupcima interesantni odnosno kako akcije utječu na kupnju i druge marketinške informacije. Video nadzor se može koristiti i za brojanje kupaca pa se može analizirati promet ovisno o danima, akcijama, vremenskoj prognozi i drugim parametrima.

Sveukupno gledano, tehnika je dugoročno rješenje koje kroz sigurnije poslovanje nudi i druge mogućnosti unapređenja te u konačnici ima pozitivan utjecaj na rezultate tvrtke.

Goran Pavlović
goran@jatrgovac.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *