Uzgajivači crne slavonske svinje traže da im se dopusti žirovanje

crna svinjaUzgajivači crne slavonske svinje, koja je uz onu turopoljsku, autohtona hrvatska pasmina svinja, najavili su da će od Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma zatražiti da im se, kao i nekada, dopusti držanje svinja na rubu hrastovih šuma, žirovanje, što je tradicija slavonskih seljaka koji žive uz šume.

Žirovanje je hranjenje svinja žirom kojega ima u hrastovim šumama u izobilju i predstavlja ekološki uzgoj koji je jeftiniji od klasičnoga uzgoja. Podsjećaju kako stanovnici jadranskih otoka nemaju takvih zabrana i slobodno vode stoku na ispašu u šume pa ne vide zašto bi takva zabrana vrijedila u Slavoniji.

“Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama proslijedit ćemo zaključak kojim tražimo da se i nama, koji živimo okruženi šumom, omogući pašarenje kao što je to dopušteno na otocima. I ondje također postoje državne šume u kojima, za razliku od našega područja, pašarenje nikada nije bilo sporno niti se ikada i razmišljalo o ikakvim zabranama. Zašto je uvijek u Slavoniji sve zabranjeno? Zašto se i nama ne dopusti držanje domaćih svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikomu ne smetamo? To bi uvelike pomoglo oživljavanju ovoga našeg zapostavljenog kraja na istoku Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva. U uvjetima i okruženju u kojima živimo, to je jedini način na koji možemo kvalitetno iskoristiti postojeće resurse i potencijale, koji su nedovoljno iskorišteni” kaže Pavo Barić iz Babine Grede, dopredsjednik Udruge uzgajatelja crne slavonske svinje.

Dodaje kako Hrvatske šume pravdaju zabranu žirovanja prigovorima lovaca jer svinje, navodno, ulaze i u lovišta pa stvaraju zbrku, zbog čega Barić poziva Hrvatske šume neka iznese brojčane podatke o koristi zakupa lovišta i lovstva za slavonsko i hrvatsko gospodarstvo.

“A žirovanje bi donijelo višestruke koristi i jamčim da ćemo, ako nam to omoguće, za deset godina udvostručiti turizam i gospodarstvo podići bar za 20-ak posto. Osobno već imam dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata, a to upravo dobivamo žirovanjem”, pojašnjava Barić dodajući kako je dobio informaciju kako će EU, koji snažno potiče uzgoj svinja na ekološki prihvatljiv način, isplaćivati do 50 tisuća eura nepovratnih sredstava, i ta će se sredstva moći koristiti za izgradnju objekata u kojima će držati svinje u šumi i nabavu rabljenih strojeva.

Kao veliku zapreku žirovanju koje ima višestoljetnu tradiciju u istočnoj Slavoniji, posebice u mjestima uz nepregledne šume spačvanskog bazena, uzgajivači svinja vide jedino u zakupcima lovišta.

“Svaki je put kada se spomene povratak žirovanja bilo upitno što će lovci reći. Ali ne seoske lovačke udruge, već zakupci lovišta, a riječ je uglavnom o političarima i vojnim umirovljenicima, koji za zakup plaćaju mizernih pet-šest kuna po hektaru posljednjih 20 godina. I to debelo iskorištavaju. Nije mi jasno zbog čega bi njima smetale naše svinje u rubnim dijelovima šuma, recimo na Kladavcu kod Babine Grede ili u Vrbanji, odnosno područjima gdje se ljudi žele time baviti. Svinje bi u nazočnosti pastira bile žicom odvojene od divljači i onih dana kada je lov, uzgajivači ih ne bi ni odvodili u šumu”, kaže Pavo Barić i pojašnjava kako bi svinje na rubu šume u izgrađenim objektima bile preko dana, a noću bi ih vlasnici odvodili kući i za to su spremni platiti 100 kuna po hektaru. Rub šume bi im bio kao dnevni boravak, a ne stalno obitavalište. (SEEbiz.eu)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *