Čarolija Marka Pipunića za gospodarski preporod Slavonije

marko_pipunić1A sada čarolija! – rekao je Marko Pipunić, vlasnik i direktor osječke Žito grupe, na svečanosti u povodu 25 godina njezina rada i neprestanog rasta, predstavljajući povijest i budućnost najveće hrvatske poljoprivredne korporacije, odmah iza Agrokora.

Uložiti u proizvodnju hrane u zapuštenoj Slavoniji 1,4 milijarde kuna i na tomu zaposliti tristotinjak mladih stručnjaka koji će ondje već za dvije godine ostvarivati milijardu kuna prihoda godišnje, i nije ništa drugo doli čarolija

U četiri suvremeno opremljena proizvodna objekta, čija je gradnja počela prije desetak dana, proizvodit će se 150.000 pršuta, 3.000 tona trajnih kobasica i salama te 2,2 tisuće tona drugih suhomesnatih proizvoda prvorazredne kvalitete sa znakom ekoproizvoda.

“Bit će to specijaliteti umjerenih okusa, ništa previše ljuto ni slano, onako kako danas traže zahtjevni potrošači u zapadnoj Europi”, pojašnjavao je Pipunić uglednim gostima na prigodnoj zabavi u svom Ljetnikovcu Pi, na livadi okruženoj šumicom na Ovčari pored Čepina, udaljenom desetak kilometara od Osijeka, nudeći ih suhomesnatim delicijama iz Italije kao oglednim primjerom buduće proizvodnje.

“Kao dječak volio sam bajke i maštanje, a i danas mašti i željama nema kraja. Bog mi je dao da su mi se mnoge želje ostvarile, a jedna od njih bila je da uspijem u onome što radim”, rekao je Pipunić zahvalivši roditeljima što su mu usadili mudrosti kojima se rukovodio u životu – ocu koji ga je naučio da sreća i zadovoljstvo ne mogu biti potpuni ako se ne dijele s drugima i majci koja ga je upozoravala da nikad svoju sreću ne gradi na nesreći drugih.

Iako je danas jedan od vodećih poslodavaca koji zapošljava približno 1.500 ljudi te mnogo više kooperanata, skromno će ustvrditi da se veličina menadžera mjeri po tomu plaća li na vrijeme svoje radnike, državi poreze, bankama kreditne obveze i dobavljačima isporučeno. Uvijek je, kaže, sve plaćao na vrijeme, osim ponekad dobavljače, ali ni oni nisu dugo čekali svoj novac.

I predsjednik Vlade Zoran Milanović pohvalio ga je pred ispunjenom dvoranom osječkog HNK da radi “sjajno, hrabro i riskantno”, bez čega nema uspjeha, što on sigurno najbolje zna.

“S obzirom na uvjete u kojima ste odrastali, bilo je teško prijeći i Savu, a kamoli stvoriti sve ovo. Zadatak vlasti je ne smetati vam u tom poslu i pustiti da se razvijate. Hrvatskoj su potrebne ovako jake i konsolidirane tvrtke kao vaša i ulazite u društvo velikih. Nema razloga da hrana koju proizvodite ne bude svjetski konkurentna. Vaš plan razvoja izgleda odlično, buduća zgrada arhitektonski vrlo moćno i ostavlja jak dojam”, rekao je Milanović nakon projekcije osmominutnog filma o poslovnim aktivnostima i razvojnim planovima Žita te bajkovitog uprizorenja Pipunićeva života od rođenja u gudurama Bosanske Posavine do ostvarenja ‘američkog sna’ u srcu Slavonije.

Umjetnički program nazvan “Mašta. Vizija. Snaga … Žito”, što ga je osmislila redateljica s bogatim međunarodnim iskustvom Petra Bernarda Blašković iz Pule, obilovao je pjesmom, plesom i igrom dramskog i baletnog ansambla HNK i HKUD-a Osijek 1862., s tamburašima i solistima, a središnja je figura bio dječak na biciklu okružen žitnim poljem, koji je simbolizirao djetinjstvo Marka Pipunića.

Atraktivnim akrobacijama nastupili su i gimnastičari GD-a Osijek Žito, među kojima i prvaci svjetskih kupova Tomislav Marković i Robert Seligman. Sve vrijeme na velikom platnu u pozadini nizale su se slike Pipunićeva života što ih je u pijesku na pozadinski osvijetljenoj staklenoj podlozi postavljenoj pored pozornice, crtala mlada talijanska umjetnica Nadia Ischia, koju je Pipunić vidio na djelu kao gošću EXPO-a u Milanu. I kako su se iz zrna pijeska nizale slike Pipunićeva života, tako je iz zrna žita nastala njegova tvrtka koja sada namjerava stvoriti veliku zajedničku sliku nove Slavonije.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u razvojnom programu Žita vidi iskorištenje sirovinskog potencijala Slavonije koje će potaknuti rast BDP-a i broja radnih mjesta, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, zahvaljujući domaćinu na poduzetničkoj viziji, uvjeren je da će nakon njezina ostvarenja Slavonija i Hrvatska biti ljepše i bogatije.

Žito danas uzgaja ratarske kulture i industrijsko bilje na 22.000 hektara obradivih površina i još 70-ak tisuća hektara kooperanata. Trguje sjemenom, gnojivom i sredstvima za zaštitu bilja te skladišti do 300.000 tona uroda. Proizvodi stočnu hranu ‘Vitalka’, na šest svinjogojskih farmi proizvodi do 150.000 tovnih svinja godišnje, s govedarskih farmi dobije 20 milijuna litara mlijeka i 6.000 junadi. Sa 60 milijuna jaja godišnje na farmi u Vuki, najveći je proizvođač jaja u Hrvatskoj. U osječkoj šećerani proizvodi šećer “Premijer”, a u Tvornici ulja u Čepinu “Tenu”, jedino hrvatsko ulje nastalo postupkom prešanja. U bioplinskim postrojenjima iz gnojiva s govedarskih farmi dobije godišnje 16,6 gigavati električne energije.

Preradom žitarica, mlijeka i mesa u novim pogonima na Ovčari, Žito će zaokružiti proizvodni postupak “od polja do stola” i tako provesti u djelo još jednu želju nastalu u bogatoj mašti Marka Pipunića (tportal.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *