FAO i OECD prognoziraju niže cijene hrane

FAORealne cijene svih poljoprivrednih proizvoda postupno će se smanjivati u idućih deset godina budući da će proizvodnja rasti snažnije nego potražnja, prognozirale su u srijedu agencija UN-a za poljoprivredu FAO i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Povećana poljoprivredna proizvodnja u Aziji, Europi i Sjevernoj Americi u razdoblju od 2015. do 2024. bit će gotovo isključivo rezultat većih prinosa, dok u Južnoj Americi valja izdvojiti još i veću poljoprivrednu površinu, pokazuju prognoze FAO-a i OECD-a, objavljene u srijedu u Parizu. U Africi će proizvodnja rasti sporije, pokazuju prognoze.

Potražnju bi pak u promatranom razdoblju trebalo prigušiti približavanje potrošnje po stanovniku u mnogim gospodarstvima u nastajanju razini zasićenja kao i općenito slabašan oporavak svjetskog gospodarstva, ističu autori izvješća.

U takvim će uvjetima cijene poljoprivrednih proizvoda postupno padati do 2024., procjenjuju u OECD-u i FAO-u, izdvajajući među utezima i niže cijene nafte, s obzirom na smanjene troškove energije i gnojiva, ali i manji poticaj za proizvodnju biogoriva iz kultura koje se koriste za proizvodnju hrane.

Među pojedinim kategorijama poljoprivrednih proizvoda cijene žitarica trebale bi dodatno oslabiti u kratkoročnoj perspektivi, s obzirom na gomilanje zaliha u protekle dvije godine i na niže cijene nafte.

Na srednji rok cijene bi trebale crpiti podršku iz sporog povećanja troškova proizvodnje i stabilne potražnje, procjenjuju dvije organizacije.

Snažna potražnja za sojom bit će pak značajan pokretač povećane proizvodnje uljarica pa će ta mahunarka biti važan faktor i za profitabilnost cijele pripadajuće skupine poljoprivrednih kultura.

Veća potražnja za šećerom u zemljama u razvoju trebala bi poduprijeti oporavak cijena te namirnice i potaknuti ulaganja, procjenjuje se u izvješću.

Proizvodnja mesa trebala bi pak reagirati na poboljšane marže, pri čemu će niže cijene stočne hrane ponovo omogućiti veću profitabilnost u tom sektoru, nakon snažnih oscilacija stočne hrane u proteklih deset godina.

Proizvodnja ribe trebala bi do 2024. poskočiti gotovo 20 posto, pri čemu bi akvakultura u 2023. trebala nadmašiti ribarenje.

Općenito će trgovina poljoprivrednim proizvodima u razdoblju od 2015. do 2024. rasti sporije nego u prethodnih 10 godina dok će njezin udio u globalnoj proizvodnji i potrošnji ostati nepromijenjen, procjenjuju FAO i OECD.

Pritom bi se trebao nastaviti proces koncentracije izvoza na relativno malenu skupinu zemalja dok bi se uvoz paralelno trebao raspršivati na sve veći broj zemalja, procjenjuju dvije organizacije.

“Sve izraženija uloga relativno malenog broja zemalja u opskrbi svjetskih tržišta ključnom robom mogla bi pojačati tržišne rizike, uključujući one povezane s prirodnim katastrofama odnosno s upotrebnom mjera koje narušavaju trgovinu”, upozoravaju.

Očekuju ujedno velike promjene u potražnji u skupini zemalja u razvoju i njezin snažan rast, s obzirom na rast broja stanovnika, dohotka po stanovniku i urbanizacije.

“Prognoza za svjetsku poljoprivredu mirnija je no što je bila proteklih godina ali nema razloga za zadovoljstvo jer ne možemo isključiti rizik novih skokova cijena u idućim godinama”, konstatirao je prilikom predstavljanja prognoza glavni tajnik OECD-a Angel Gurria. (SEEbiz.eu)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *