HNB: Ove i iduće godine rast, glavni poticaji opet od izvoza

Ne samo da je HNB drugi put ove godine korigirao procjenu rasta BDP-a, sada na 0,5 posto, nego ni za ovu godinu ne vide negativne rizike, štoviše mogli bi se dogoditi oni pozitivni (recimo rast prihoda od turizma).

hnbIduća je godina druga priča, ponajprije zbog procedure prekomjernoga deficita zbog koje će se morati upristojiti proračunski rashodi, no i unatoč tome rast će se kretati oko 0,9 posto.

Glavni će poticaj rastu opet stizati od – izvoza. Zbog toga će plus na tekućem računu platne bilance s lanjskih 0,8 skočiti na ovogodišnjih 1,7 posto (1,8 posto u 2016.).

“Negativni rizici zasad ne rastu ni zbog Grčke – prve su procjene pokazale da premija rizika zemlje, posredno i državnih obveznica, neće rasti, što se i nakon referenduma, a pogotovo nakon Varufakisove ostavke, pokazalo dobrim nosom”, izjavio guverner Boris Vujčić. U sve te projekcije, treba li uopće reći, ukorporirana je stabilna kuna.

Viceguverner Damir Odak dodao je kako na bankarskome tržištu nema potresa, najveća je promjena – pad kamatnih prihoda zbog pada kamata (za poduzetnike se taj trošak u prosjeku smanjio devet posto). Višak likvidnosti i dalje se kreće oko deset milijardi kuna što znači da monetarna politika ostaje ekspanzivnom, no banke nitko ne može natjerati na kreditiranje – taj višak i dalje drže na računu HNB-a za nula kuna iako bi plasiranjem kredita mogle zaraditi pet-šest posto. Rizici su, očito, za banke još veliki, tim više što su poduzeća potkapitalizirana i nemaju adekvatne kolaterale. Unatoč tome, kamate padaju, a anketa o uvjetima kreditiranja pokazuje da banke počinju labaviti uvjete.

Na upit o tome ima li naznaka da se pokreću dogovori o rješavanju kredita u švicarskim francima guverner je odgovorio kako je HNB sve karte davno stavio na stol, no nakon toga nije dogovoreno čak ni rješenje za najugroženije slučajeve. Odak je dodao kako u strukturi nenaplativih stambenih kredita švicarci vode s 13,3 posto, slijede kunski s 12,15 posto (većinom je to stari portfelj iz vremena prije krize) te eurski s 5,64 posto.

Vujčić je još jednom ponovio kako monetarna politika ni na koji način ne može nadomjestiti ono što nedostaje i Grčkoj – strukturne reforme. (liderpress.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *