Maras: Za mala i srednja poduzeća osigurano oko 22 mil. eura

gordan-marasVrijednost poduzetničkog impulsa od 2012. do 2015. povećana je 12,5 puta, sa 376,5 milijuna kuna na ovogodišnjih planiranih 4,37 mlrd kuna, rekao je ministar Maras na okruglom stolu HUB-a i HUP-a koji je tematizirao dostupnost kapitala malim i srednjim poduzećima.

Malim i srednjim tvrtkama uskoro će biti dostupna sredstva iz dva nova fonda: Fonda za poticanje ulaganja koji će raspolagati s 20 milijuna eura te Programa poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih malih poduzeća koji će raspolagati sa 2,5 milijuna eura.

Mnogo se očekuje i od 616 milijuna kuna osiguranih iz EU fondova za razvoj inovativnosti poduzeća za koje će uskoro biti raspisani natječaji.

Nove izvore financira za mala i srednja poduzeća najavio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, na današnjem okruglom stolu HUB-a i HUP-a “Kapital koji nedostaje: Kako ubrzati rast malih poduzeća?”. Maras je rekao kako su neki od najvećih problema malih i srednjih poduzeća nedostatak ulaganja u vlasnički kapital, povećana rizičnost kapitala i tzv. investicijska rupa u rasponu od dva do 20 milijuna kuna.

Država se tu posljednjih godina više angažirala pa je tako vrijednost poduzetničkog impulsa od 2012. do 2015. povećana 12,5 puta, sa 376,5 milijuna kuna na ovogodišnjih planiranih 4,37 mlrd kuna, izjavio je Maras.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, prezentirao je sažetak HUB Analize 52., koncentrirajući se na prikaz poslovanja fondova rizičnog kapitala. Novi broj HUB-ovoh analiza posvećen je, naime, problemu dostupnosti kapitala malim i srednjim poduzećima koja su, kako je rekao ministar Maras, najžilaviji dio domaćeg gospodarstva. Tako su u 2014. ta poduzeća otvorila oko 26 tisuća novih radnih mjesta, ukupne prihode povećala za 9,4 posto, bruto dobit za čak 20,8 posto, a prihode od prodaje na inozemnim tržištima 24,9 posto.

Tri glavna fonda rizičnog kapitala od svog su osnivanja do danas realizirala 22 ulaganja ukupne vrijednosti 892,4 milijuna kuna, dok se prosječna razina ulaganja kretala oko 41 milijun kuna.

Šonje, a kasnije i sudionici panela, istaknuli su da je vrijeme da se počne razmišljati o regionalnoj perspektivi fondova, predvidivosti regulacije i osobito o ulozi mirovinskih fondova. Tako je Borislav Škegro iz Quaestusa naglasio da je mirovinski sustav s ovakvom razinom izdvajanja doprinosa u II. stup nije održiv, ali i da se nameće pitanje u što će ulagati fondovi.

Na razvijenijim tržištima mirovinski fondovi su, naime, važni izvori financiranja poduzeća, a i u Hrvatskoj se sve više razmišlja o tome što nakon izlaska fondova rizičnog kapitala iz poduzeća. (banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *