Zbog PDV-a hrana ide u smeće

Pučke kuhinje u Hrvatskoj su sve brojnije i imaju sve više korisnika. Istovremeno tone upotrebljive hrane završavaju u smeću jer je trgovcima to jeftinije nego donirati hranu.

hrana u smećuGotovo svaki događaj u glavnom gradu Hrvatske, ali i u njezinim ostalim dijelovima, završava desecima kilograma netaknute hrane koju catering-tvrtke bacaju u smeće.

Tako je i s hranom trgovačkih lanaca kojoj istječe rok, ali je i dalje iskoristiva, ili zbog nepropisane sitnice na pakiranju ne može stajati na policama.

Sva ta hrana završava u kontejnerima za smeće. S druge strane, redovi ispred pučkih kuhinja povećavaju se, potreba pučkih kuhinja za hranom je sve veća, ali ju trgovački lanci njima ne poklanjaju.

Razlog tomu je zakon koji kaže da je u Hrvatskoj još uvijek jeftinije hranu baciti nego je donirati jer se na doniranu hranu plaća PDV od 25%.

Apsurd hrvatske stvarnosti govori i u prilog činjenici o naglom povećanju broja socijalnih samoposluga. Prva socijalna samoposluga otvorena je 2011. godine. U posljednje četiri godine otvoreno je njih 16, a ovaj podatak izuzima korisnike Caritasa, Crvenog križa, pučkih kuhinja. To najbolje opisuje stanje u društvu.

“Najpotrebniji među nama ne smiju ovisiti isključivo o dobroti pojedinaca ili dobronamjernosti trgovačkih lanaca. Upravo radi zagovaranja kvalitetnog uređenja sustava doniranja hrane, kako bi se Hrvatska približila idealu socijalne države koja je u temeljima Ustava, pokrenuta je građanska inicijativa za oslobođenje doniranja hrane od PDV-a”, istaknuo je koordinator inicijative Zoran Grozdanov.

NEKE ČLANICE EU UKINULE POREZ NA DONIRANU HRANU
Sve je više socijalno osviještenih na ovu temu. Hrvatska obrtnička komora, Inicijativa za oslobođenje doniranja hrane PDV-a, zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, nedavno su organizirali okrugli stol kako bi se što prije pronašla rješenja.

Njime su željeli okupiti ključne sudionike zainteresirane za uspostavu transparentnog sustava doniranja hrane u Hrvatskoj, u skladu s politikom Europske unije sprječavanja bacanja hrane te jačanja društvene solidarnosti i borbe protiv siromaštva, uz poštovanje postavki unutarnjeg tržišta.

Iako je Hrvatska ulaskom u EU morala ukinuti nultu stopu PDV-a na, primjerice, mlijeko, belgijski primjer pokazuje da je oslobađanje donirane hrane od PDV-a itekako moguće. Yves Somville, zamjenik glavnog tajnika Valonske federacije poljoprivrednika (WFA), kako saznajemo iz Obrtničke komore, na okruglom je stolu istaknuo pozitivan belgijski primjer, koji slijede i ostale zemlje Europske unije poput Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, što znači da je to itekako moguće.

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI
Nakon što su novim Zakonom o poljoprivredi iz ožujka 2015. definirani pojmovi doniranja, donatora i posrednika u lancu doniranja hrane, postignuti su pomaci pa je Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Povjerenstvo za izradu Pravilnika o uvjetima, načinima i kriterijima doniranja hrane i hrane za životinje. Sudjelovanjem u radu tog Povjerenstva, predstavnici Inicijative predlagali su konkretna rješenja koja su većinom usvojena.

hrana u smecu1No još uvijek nedostaje ono ključno – politička odluka o konkretnom načinu poreznog rasterećenja. U ministarstvima prebacuju loptice do donošenja konačne odluke. Zasad se čeka Ministarstvo financija da donese konačnu odluku o oslobađanju doniranja hrane od PDV-a, kako bi cijela priča dopunila Pravilnik koji izglasuje Ministarstvo poljoprivrede, a potom Pravilnik ide u javnu raspravu.

U Ministarstvu poljoprivrede pravdaju se i kažu da konzultiraju velik broj sudionika – pučke kuhinje, Caritas, Crveni križ, volontere, što dodatno usporava proces.

Također, sada ne postoji nikakav sustav koji evidentira gdje najviše nedostaje hrane, gdje je ima previše, koja mjesta imaju prostor za skladištenje.

Zato se planira tek u listopadu uspostaviti nešto kao banku hrane – centraliziran sustav u kojem će biti ujedinjene sve informacije, prema kojima bi se hrana pravedno prosljeđivala dalje.

Svjesnost o uvođenju ove mjere je prisutna kod svih aktera priče. Važno je istaknuti i da će ona donijeti dodatnu prednost ljudima koji se bave ovakvom vrstom pomoći drugima, a ta je da će energiju koju utroše na pribavljanje hrane sada moći usmjeriti na rad s korisnicima, kao, primjerice, da vrate ljude na tržište rada, što im je u ovakvim vremenima najpotrebnije.

Još je mnogo posla, a najveći problem je taj što rješenja za apsurdnu situaciju ima, samo je pitanje koliko će se brzo i hitno donijeti. Dotad će tone iskoristive hrane završavati u smeću, a onima kojima je hrana najviše potrebna dodatno će se narušiti dostojanstvo koje je već narušeno zbog njihove životne situacije. (dw.com)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *