Bezalkoholna pića – Trendovi: U uzlaznoj putanji

sokoviNakon snažnog pada od početka krize, kategorija bezalkoholnih pića postepeno raste te je na pravom putu da ostvari nekadašnje razine potrošnje

Hrvatsko tržište bezalkoholnih pića pretrpjelo je snažan volumenski pad u posljednjih nekoliko godina i tek odnedavno se nazire svjetlo na kraju tunela. U 2013. i 2014. godini ovo se tržište ipak počelo oporavljati ostvarivši volumenski rast. Iako je to pozitivna vijest, ne radi se o poboljšanju standarda lokalnog stanovništva, već o utjecaju turizma.

Naime, broj turista koji su posjetili Hrvatsku zadnjih je godina konstantno rastao pa je tako s 8,7 milijuna u 2009. narastao na 11,6 milijuna u 2014. godini.

lead1Taj rast broja stranih gostiju imao je snažan utjecaj na sezonsku potražnju za robom široke potrošnje i to prvenstveno za bezalkoholnim pićima.

Međutim, navedeni oporavak nije bio dovoljan da nas dovede na istu razinu potrošnje s početka krize jer je volumenska kumulativna stopa rasta u razdoblju 2009. – 2014. smanjena za 2,9 posto te se potrošnja bezalkoholnih pića nalazi na 80 posto volumenske potrošnje u 2008. godini.

SOKOVI U VODENOM OKRUŽENJU
Već spomenuti utjecaj potrošnje turista daje dojam veće potrošnje bezalkoholnih pića po glavi stanovnika na godišnjoj razini, ali svejedno nismo na vrhu ljestvice istočne Europe. Primjerice, u Bugarskoj je potrošnja gaziranih pića toliko velika da gotovo dostiže potrošnju flaširane vode.

Što se tiče strukture potrošnje u Hrvatskoj po kategorijama pića, prevladava potražnja za gaziranim pićima koja iznosi 62 posto ukupne potrošnje bezalkoholnih pića. Tu je bitno napomenuti da se samo polovina odnosi na gazirana pića s udjelom šećera, dok druga polovica odlazi na gaziranu vodu.

prosjecna potrosnjabroj dolazaka turistaSve češće se spominje debljanje kao rastući problem današnjeg društva, a gazirana pića su jedan od uzročnika. Pogledamo li preferencije hrvatskih potrošača vezano za bezalkoholna pića, naspram istočne i zapadne Europe, Hrvatska je specifična po visokom udjelu potrošnje gazirane vode.

U ukupnoj potrošnji bezalkoholnih pića u Hrvatskoj, naime, na flaširanu vodu odlazi čak 54 posto konzumacije pri čemu na gaziranu otpada 31 posto, dok negazirana ima 20 posto, aromatizirana 2 posto i funkcionalna 1 posto udjela.

Gazirana bezalkoholna pića (uključuje sva gazirana pića izuzev gazirane vode) imaju udio od 31 posto, voćni sokovi zauzimaju 12 posto, ledeni čaj 3 posto, dok je udio hladnih napitaka na bazi kave te sportskih i energetskih napitaka gotovo zanemariv u ukupnom volumenu kategorije.

Cjelokupna potrošnja vode u ambalaži u Hrvatskoj je slična kao u zapadnoj Europi, no razlozi takvoga trenda su drugačiji. Veliki udio potrošnje vode u nas je uvjetovan velikom potražnjom za gaziranom vodom, dok je na Zapadu potrošnja vode nužnost zbog nečiste vode iz slavina pa tako flaširana negazirana voda ima udio od čak 35 posto u potrošnji kategorije bezalkoholnih pića.

U istočnoj Europi je u prosjeku potražnja za vodom u ambalaži naspram ostalih bezalkoholnih pića znatno manja, prvenstveno zbog povjerenja u vodu iz slavine.

INSTANT NAPITCI
Cjelokupno gledano, Hrvatska u prosjeku ima sličan trend potrošnje po kategorijama. Međutim, naša zemlja ima jednu specifičnost i to na globalnoj razini. Riječ je o potrošnji instant napitaka u prahu po čemu je Hrvatska jedna od vodećih u svijetu.

ukupna potrosnjaZemlje s najvećom potrošnjom napitaka u prahu po glavi stanovnika su Novi Zeland, Argentina, Meksiko, a Hrvatska je odmah iza njih, na četvrtom mjestu. Kao što se da primijetiti, navedene zemlje su geografski vrlo daleko jedna od druge te imaju različitu kulturu.

Potrošači u Novom Zelandu sve više brinu o svome zdravlju te vide ovu kategoriju kao dijetetski proizvod. Argentina ima dugu tradiciju u pripremi instant napitaka, pogotovo u kategoriji sirupa. U novije vrijeme sirupe nadomještaju praškasti instant napitci koji su jeftiniji i praktičniji.

U Meksiku su razlozi konzumacije potpuno drugačiji od primjerice Novog Zelanda. Razlog uspjeha napitaka u prahu kod meksičkih potrošača vezan je za snažan okus i praktičnost pripreme.
Uspjeh napitaka u prahu u Hrvatskoj mogao bi se okarakterizirati kao kombinacija gore navedenih razloga.

Nastanak potražnje vezan je za razvoj Cedevite i načina na koji je lansirana na tržište. Inicijalno je pozicionirana kao pomoćno ljekovito sredstvo i isključivo se mogla naći u ljekarnama. Nakon određenog vremena postala je dio kulture kućanstva, a danas je dio svakodnevice do te mjere da je možemo naći i u kafićima.

Unatoč krizi, praškasti instant napitci u proteklih su pet godina ostvarili volumensku kumulativnu godišnju stopu rasta od 5 posto, a taj rast se predviđa i za nadolazeći petogodišnji period.
Samo je nekoliko zemalja svijeta u kojima je ova kategorija ostvarila bitan probitak na tržištu. Pitanje se postavlja hoćemo li opet vidjeti tržišnog igrača koji će donijeti novu vrstu proizvoda koja će poljuljati status quo kategorija bezalkoholnih pića.

Trenutno kategorije za koje se predviđaju najveće stope rasta su energetski napitci, niskokalorična gazirana pića i funkcionalna voda. Jesu li ti proizvodi novi instant napitci u prahu, koji su postali sastavni dio kulture i to toliko bitan da ih ni negativno ekonomsko okruženje ne može uzdrmati, samo će vrijeme pokazati.

gordan stanic

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *