Mali pivari ušli u trgovačke lance, a polako izvoze u regiju

U nešto više od godinu dana Hrvatska je postala bogatija za desetak novih pivovara. Pivari iz kućne radinosti, svojevrsni pokret otpora industrijskim pivovarama, pronašli su svoje kupce, probili se u brojne kafiće, restorane, ali i maloprodajne lance.

pivoUspjeh pivovara poput Zmajske ili Nove runde ponukao je mnoge znatiželjnike da se okušaju u kuhanju piva.

Oni najuporniji i najpredaniji zanatu odgurali su svoje projekte iz garaža na strana tržišta i što je najvažnije, otvorili nova radna mjesta.

“Zaposlili smo dvoje novih ljudi, to je ono najvažnije”, kazao je za tportal Miroslav Šuvak, osnivač pivovare Nova runda. Prije nego što se u potpunosti posvetio proizvodnji piva, Šuvak je radio kao informatičar u Agrokoru. Danas je istaknutija figura zajednice “kućnih kuhara piva”, koji se vole nazivati homebrewerima, a svoje pogone nazivaju craft pivovarama.

“Zadovoljni smo, sve ide prema planu. Ljudi super reagiraju na ale piva. U poslovnom smislu nismo ni imali neka velika očekivanja, napravili smo kvalitetno pivo, a ljudi su to prepoznali”, komentirao je Andrej Čapka, jedan od pionira craft pivarstva u Hrvatskoj.

Zmajska piva otišla su najdalje od kućne radinosti – prodaju se u Metrou, Sparu, Vrutku te nekoliko specijaliziranih trgovina pivom. Što se ulaska u maloprodajne lance tiče, Čapka navodi da nije bilo preteško doći na police s obzirom na kvalitetan proizvod.

“Svi su nas prepoznali pa smo dosta lako pronašli zajednički jezik. Lanci u kojima smo prisutni već su imali dosta dobre police s pivom pa su na neki način i jedva dočekali novi hrvatski brend koji može parirati daleko poznatijim pivima iz uvoza. Mi smo ipak i domaći i prihvatljivi cijenom”, kaže Čapka.

Zasad, osim u Hrvatskoj, Zmajsko pivo prodaje se u Srbiji i Sloveniji. Nova tržišta otvaraju se spontano, bez ciljanog proboja u druge zemlje.

Na primjeru Zmajske pivovare vidi se da je hobi moguće pretvoriti u isplativ biznis. Prema Čapki, u ovom trenutku na tržištu se vidi desetak malih pivovara, no on ih očekuje još, s obzirom na to da postoji potražnja za pivom koje je kvalitetno i drugačije. Zmajska pivovara prvu je godinu poslovanja, prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, završila s prihodom od 350.000 kuna, ali i gubitkom.

“Prva godina je bila jako teška jer smo probijali tržište. Nismo znali kako će to izgledati, a pogotovo je bilo teško jer nismo dobili nikakvu pomoć od države niti smo dobili zeleno svjetlo za kredit. Za razliku od Zmajske pivovare koja pivo prodaje u bocama, Nova runda pivo prodaje samo u bačvama za točenje”, priča Šuvak.

Svoj projekt financirali su vlastitim novcem i crowdfunding kampanjom. Prvu pivovaru unajmili su u Varaždinu, početak je bio spor i svodio se na edukaciju potrošača o craft pivima. Potom je trebalo ući u kafiće, čiji su točionici vezani ugovorima, uglavnom sa Zagrebačkom ili Karlovačkom pivarom. No unatoč svim problemima, posao je krenuo, što Šuvak zahvaljuje i dobroj optimizaciji troškova. Prošlu su godinu zaključili s dobiti i prometom od oko sto tisuća kuna.

U međuvremenu su zakupili i cijelu pivovaru u Jastrebarskom, gdje kontroliraju sve procese i gdje je uspostavljena kompletna logistika koja pokriva cijelu Hrvatsku. Prve bačve piva prešle su Hrvatsku granicu – za sad izvoz ide u Crnu Goru.

Što se isplativosti posla tiče, Šuvak pojašnjava da je prije svega potrebno postaviti cilj. Pojedinci koji krenu u avanturu kuhanja piva moraju odlučiti hoće li se time baviti ‘sportski’ ili idu u ozbiljnu proizvodnju. Ako se krene na tržište, tj. ako hobi postane posao, na umu se mora imati da ozbiljna pivovara vuče troškove. Ti se troškovi mogu pokriti tek kad mjesečna prodaja dosegne granicu od pet tisuća litara piva.

Mladim pivarima koji žele svoj dio tržišta Čapka otkriva recept za uspjeh, koji se sastoji od upornosti i dobrog piva. “Ne treba se prepasti, treba biti uporan i ostvariti cilj i raditi na tome da imate što bolji proizvod”, zaključio je.

Mali pivari još uvijek plaćaju iste trošarine kao i veliki, no do djelomićnog oslobođenja možda dođe početkom 2016. ako se usvoji novi Zakon o trošarinama. Na tržištu osim Zmajskog i Nove runde posluje niz manjih igrača poput pivovare Bošnjak iz Nove Gradiške. Bošnjak je nedavno organizirao “Bošnjak crafting” na kojem se predstavilo desetak malih pivara, poput Pivovare Daruvar, Samoborske pivovare ili ABA-e iz Zagreb. Osim toga prošli se vikend u Splitu održao sličan događaja naziva “Hmeljevo”, dok su u Daruvaru počeli tradicionalni Dani piva.

Slična okupljanja odlična su za promociju malih, ali i srednjih pivara, koji su već godinama u igri, a čiji su počeci slični onima Šuvaka i Čapke. Najpoznatija hrvatska obiteljska pivovara, u vlasništvu Karla Starčevića – pivovara Ličanka radi godišnji promet veći od deset milijuna kuna, dok je Velebitsko postalo prepoznatljiv brand među ljubiteljima piva.

Uspjesi craft pivara trebali bi zainteresirati bankare, ali i državne institucije za pomoć poduzetnicima. U najboljem scenariju, uz još malo vjetra u leđa i pokoji razvojni kredit, hrvatska craft scena kroz nekoliko godina trebala bi otvoriti još poneko radno mjesto. (tportal.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *