Peludna analiza meda prvi put moguća u BiH

Nedavno je otvoren prvi laboratorij za peludnu analizu meda u BiH u Mostaru, koji je rezultat zajedničkog projekta hercegovačkog Saveza pčelara Kadulja i mostarskog Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta.

medMi imamo najkvalitetniji med u regiji, ali on nema šanse u tržišnom natjecanju ako se ta proizvodnja ne podrži kroz sistem poticaja. Nužno je urediti zakonodavstvo o pčelarenju i pčelarstvu, uspostaviti jedinstven registar broja košnica i pčelara i osigurati određene poticaje za proizvodnju i izvoz meda”, izjavila je Danijela Petrović, dekanica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Laboratorij za peludnu analizu meda, prvi te vrste u Bosni i Hercegovini, nastavak je projekta zaštite posebnosti, porijekla i izvornosti hercegovačkog meda, te prava na oznaku imena podrijetla.

Projekt zaštite zajednički su implementirali Udruga pčelara Matica, iz Mostara, koja je i nositelj prava na oznaku imena podrijetla Hercegovački med, i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Nakon više od šest godina, u srpnju 2014. od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH dobiven je certifikat o zaštiti Hercegovačkog meda. To je bio jasan znak kako treba ići korak naprijed i omogućiti pčelarima da na kućnom pragu mogu napraviti i peludnu analizu meda kojom se omogućava njegova determinacija i kontrola zemljopisnog i botaničkog porijekla.

Kako navodi Petrović, ranije su naši pčelari ovu analizu morali obavljati u Hrvatskoj ili Sloveniji, što je za njih bilo značajno financijsko opterećenje. Dalje, rezultati ove analize omogućavaju da se naprimjer hercegovački med svrsta u jednu od sedam zaštićenih vrsta od kojih su za Hercegovinu najznačajniji med od kadulje, tilovine, vrijeska i drača.

Iako se med, uz ribu, nalazi na listi proizvoda animalnog porijekla kojima je dozvoljen izvoz u EU i usprkos činjenici da domaćim pčelarima ovaj laboratorij omogućava determinaciju i kontrolu zemljopisnog i botaničkog porijekla, dekanica Petrović smatra da ćemo još sačekati bolje izvozne rezultate.

Jer kako navodi još uvijek je teško ispuniti načelo sljedivosti proizvoda. Razlog tome je nedorečeno zakonodavstvo u pčelarstvu.

“Porazno je da usprkos stoljetnoj tradiciji pčelarstva i iznimnoj kakvoći domaćeg meda, Federacija BiH nema zakon o pčelarstvu i pravilnike o pčelarenju. Ne postoji jedinstven registar broja košnica i pčelara. Evidencije vode udruženja pčelara u kojima su pčelari koji imaju tek nekoliko košnica, ali i oni s 200, 300 pa čak i s više od 500 košnica. K tome, bojim se da mi danas nemamo dovoljne količine meda za europsko tržište. Naši pčelari će biti u nepovoljnom položaju u odnosu na one iz EU koji zbog određenih poticaja mogu davati med i po nižim cijenama”, kaže Danijela Petrović u intervjuu za Poslovne novine. (klix.ba)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *