Sektorska analiza – Hrana i piće: Industrija visokog potencijala

industrija hrane i picaHrvatska industrija hrane i pića ima dugu tradiciju i prepoznatljive tržišne marke te čini 28,2% ukupne proizvodnje i 20% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije pa bi, s obzirom na svoj značaj, trebala biti postavljena kao strateška industrijska grana hrvatskog gospodarstva

Proizvodnja hrane i pića, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, ostvaruje najveći udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) i ukupnoj zaposlenosti.

Osim gospodarskom krizom, negativna su kretanja koja obilježavaju hrvatsku industriju hrane i pića posljednjih godina uvjetovana i gubitkom povlaštenog izvoznog statusa na tržištima CEFTA-e koji je uslijedio ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske u 2012. godini iznosio je 4,1% (od čega je udio proizvodnje hrane 3,2%, a proizvodnje pića 0,9%). Istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 28,2% pri čemu proizvodnja hrane prisvaja udio od 21,8%, a proizvodnja pića 6,4%.

lead1U ukupnoj je zaposlenosti prerađivačke industrije u prvom tromjesečju 2015. godine sektor proizvodnje hrane i pića sudjelovao s prosječno 19%. Od toga je industrija hrane činila 16,8%, a industrija pića 2,2% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije.

POZITIVNE NAZNAKE
Nakon što je proizvodnja hrane zabilježila negativne međugodišnje stope rasta dvije godine zaredom (pad od 1,9% na međugodišnjoj razini u 2012. i 2013. godini), prošle je godine došlo do blagog oporavka. Proizvodnja hrane tako na razini cijele 2014. godine bilježi međugodišnju stopu rasta od 2%.

Na naznake oporavka ove industrije ukazuju i desezonirani podaci prema kojima je proizvodna aktivnost industrije hrane u razdoblju od prosinca 2014. do veljače 2015. povećana za 2,1% u odnosu na prethodno tromjesečje. Usprkos povećanju aktivnosti tijekom prošle godine, industriju hrane obilježava smanjenje broja zaposlenih i stagnacija plaća.

Tako je u veljači 2015. godine zaposlenost smanjena za 3,4% u odnosu na isti mjesec lani, dok su mjesečne bruto plaće u istom periodu realno povećane za 1,3%, a nominalno za 0,9%. U pogledu zaposlenosti, industrija hrane je u veljači ove godine zapošljavala 32.747 radnika s prosječnom bruto plaćom u visini od 6.342 kune.

Za razliku od prehrambenog sektora, industrija pića u 2014. godini bilježi međugodišnji pad proizvodne aktivnosti u visini od 3,1%. Usporedbe radi, proizvodna je aktivnost ove industrije na međugodišnjoj razini u 2013. pala za 2,2%, a u 2012. za 4,1%. Premda je, prema desezoniranim podacima, proizvodna aktivnost industrije pića u razdoblju od prosinca 2014. do veljače 2015. povećana za 1,5% u odnosu na prethodno tromjesečje, još uvijek je prerano donositi zaključke o oporavku ove industrije.

kretanje prosjecne bruto place po godinamaPad broja zaposlenih obilježava i industriju pića, ali to je praćeno i značajnim smanjenjem realnih bruto plaća. Tako je u veljači 2015. godine ova industrija zapošljavala 4.281 radnika, odnosno 4,2% manje nego u istom mjesecu 2014. godine. Istodobno je prosječna bruto plaća u ovoj industriji bila nominalno manja za 21,4%, a realno za 21,1%, no unatoč tome plaće u ovoj industrijskoj grani i dalje su među najvećima u sektoru prerađivačke industrije. Naime, prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u veljači 2015. godine u industriji pića iznosila je 8.989 kuna, što je bilo za 14,7% iznad prosjeka gospodarstva te za 31,7% iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije.

POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI
Proizvođačke cijene u proizvodnji prehrambenih proizvoda bilježe manji pad od pada cijena na razini cjelokupne prerađivačke industrije. Tako su u travnju 2015. u usporedbi s travnjem 2014. godine proizvođačke cijene u proizvodnji hrane pale za 1,1%, dok su istovremeno cijene na razini prerađivačke industrije zabilježile pad od 3,9%.

S druge strane, u istom razdoblju cijene proizvođača pića zabilježile su međugodišnji rast od 2,1%.

lead2Obje industrije, i prehrambena industrija i industrija pića, u prvom tromjesečju ove godine bilježe međugodišnji porast proizvodnosti rada: industrija hrane od 5,5%, a industrija pića od 1,2%.

Porast proizvodnosti rada obiju industrija posljedica je sporijeg pada proizvodne aktivnosti od pada zaposlenosti. Industrija hrane i pića je u 2014. godini sudjelovala s 10,2% u ukupnom robnom izvozu prerađivačke industrije (8,8% industrija hrane i 1,4% industrija pića), dok je u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske taj udio iznosio 8,9% (7,7% industrija hrane i 1,2% industrija pića).

vanjskotrgovinska razmjenaU ukupnom uvozu prerađivačke industrije, pak, industrija hrane i pića lani je sudjelovala s 12,2% (11,2% prehrambena industrija i 1% industrija pića). Potrebno je napomenuti da obje industrijske grane ostvaruju vanjskotrgovinski deficit. Izvoz prehrambene industrije u 2014. godini povećan je za 18,1% a uvoz za 9,8% u odnosu na godinu prije, dok industrija pića bilježi međugodišnji rast izvoza od 8,6% i uvoza od 22,4%.

TRENDOVI U INDUSTRIJI
Ukupna je proizvodnja industrije hrane u 2014. godini smanjena za 4,1% u odnosu na 2008. godinu, što je imalo negativnog odraza i na kretanje zaposlenosti, plaća i likvidnosti sektora. Ova je industrija lani u prosjeku zapošljavala 33.900 radnika, što je 4.212 (ili 15,3%) radnika manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine.

Prosječne bruto plaće isplaćene u 2014. godini u industriji hrane bile su nominalno manje za 0,9% u odnosu na prosjek 2008. godine. Promotri li se odnos plaća isplaćenih u proizvodnji hrane i plaća na razini cjelokupne prerađivačke industrije tijekom razdoblja od 2008. do 2014. godine, mogu se uočiti dva podrazdoblja. U prvom su podrazdoblju od 2008. do 2009. godine plaće isplaćene u prehrambenoj industriji bile na razini prosjeka prerađivačke industrije (čak i malo iznad prosjeka).

Međutim, u podrazdoblju od 2010. do 2014. godine one padaju na razinu ispod prosjeka prerađivačke industrije, pri čemu se jaz između visine plaća sve više povećava. Dok su u 2010. godini plaće isplaćene u industriji hrane činile 99,3% prosjeka prerađivačke industrije, one u 2014. godini padaju na tek 93,5%.

Tijekom navedenog sedmogodišnjeg razdoblja bruto plaće isplaćene u prehrambenoj industriji kreću se ispod državnog prosjeka te su 2008. godine bile na razini od 88,2%, dok su 2014. godine pale na razinu od 82,9% državnog prosjeka.

lead3Ukupna je proizvodnja industrije pića u 2014. godini bila za 14,6% manja u odnosu na 2008. godinu. Lani je u industriji pića bilo u prosjeku zaposleno 4.563 radnika, odnosno 2.209 radnika (32,6%) manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine.

Analizira li se kretanje prosječnih mjesečnih bruto plaća industrije pića, može se primijetiti da je nakon smanjenja plaća u 2009. godini uslijedilo razdoblje njihovog kontinuiranog rasta tijekom naredne četiri godine. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u ovoj industriji u 2014. godini bila nominalno veća za 10,3% u odnosu na 2008. te za 11,7% u odnosu na 2009. godinu.

K tome je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u ovoj industriji tijekom cijelog razdoblja od 2008. do 2014. godine bila iznad prosjeka plaća kako u prerađivačkoj industriji, tako i prosjeka ukupnoga gospodarstva.

TRGOVINSKA RAZMJENA
Analiza kretanja proizvođačkih cijena za razdoblje od 2008. do 2013. godine ukazuje na kontinuirani rast cijena u obje industrijske grane. Tako su cijene proizvođača hrane u razdoblju od 2008. do 2013. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,9%. Cijene proizvođača prehrambenih proizvoda na međugodišnjoj su razini u 2013. bile veće za 2,3%, u 2012. za 3,1%, a u 2011. za 7,6%. Cijene proizvođača pića tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine rasle su po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% (u 2013. za 3,7%, u 2012. za 4,3%, u 2011. za 1,5%).

Porast proizvodnosti rada zabilježen je u obje industrijske grane, no to je najvećim dijelom posljedica snažnijeg pada broja zaposlenih u odnosu na pad proizvodnje tijekom razdoblja od 2010. do 2013. godine. Proizvodnost rada prehrambene industrije u 2013. godini bila je za 11% veća u odnosu na 2010. godinu, dok je proizvodnost rada u industriji pića u istom periodu porasla za 8,8%.

lead4Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2008. do 2014. godine, može se ustvrditi da unatoč globalnoj gospodarskoj krizi dolazi do povećanja obujma vanjsko-trgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje uvoza bilo veće od povećanja izvoza.

Uvoz industrije hrane u razdoblju od 2008. do 2014. godine povećan je za 45,3%, a izvoz za 38,2%. Brži rast uvoza od rasta izvoza doveo je do pogoršanja vanjsko-trgovinske bilance prehrambene industrije i samim time manje pokrivenosti uvoza izvozom koja je u 2013. iznosila 49,5%, dok je 2008. godine bila na razini od 52%.

S druge strane, izvoz industrije pića je u 2014. godini bio za 29,4% veći nego u 2008., a uvoz za 47,8%. Za razliku od prethodnih godina promatranog razdoblja (s izuzetkom 2009. godine), industrija pića u 2014. godini ostvaruje negativnu vanjsko-trgovinsku razmjenu, što rezultira padom pokrivenosti uvoza izvozom ove industrije na 88,2% u 2014., dok je primjerice 2012. godine iznosila čak 123,7%.

VODEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Uvid u financijske pokazatelje deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane ukazuje na nastavak usporavanja aktivnosti ovog sektora tijekom prošle godine. Naime, ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ovog sektora u 2014. bili manji za 0,3% u odnosu na prethodnu godinu. Pad prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti rezultiralo je gotovo nepromijenjenom proizvodnošću rada u visini od 1,2 milijuna kuna po zaposlenom.

U obje promatrane godine deset najvećih trgovačkih društava prehrambene industrije kumulativno ostvaruje dobit. Pritom je dobit u 2014. povećana za čak 83,8% u odnosu na 2013. godinu. Zanimljivo je istaknuti da je svih deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu.

prosjecne vrijednosti trgovackih drustavaKao i prošle godine, unutar deset vodećih proizvođača hrane, tri društva (Ledo, PIK Vrbovec – Mesna industrija i Zvijezda) članovi su Agrokor koncerna. U sastavu grupa poduzeća posluju i Kraš (dio Kraš grupe) te Franck (dio Franck grupe). Među deset najboljih u 2014. ušao je PPK, a iz te je skupine izašla Viro tvornica šećera.

vodeci i prosjecne vrijednostiFinancijski podaci vodećih trgovačkih društava u prehrambenoj industriji ukazuju na poteškoće s održavanjem likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti deset vodećih proizvođača hrane u 2014. godini iznosio je 0,6. Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti manja od 1,5 implicira mogućnost da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza.

Koeficijent zaduženosti je u 2014. godini iznosio 0,4, što je neznatno iznad razine iz 2013. godine. Budući da se smatra da je trgovačko društvo relativno zaduženo kada koeficijent zaduženosti iznosi više od 0,5 odnosno kada vrijednost ukupnih obveza premaši 50% vrijednosti ukupne imovine, može se zaključiti kako vodeća poduzeća u industriji hrane nemaju većih problema sa zaduženošću.

Prema dostupnim podacima Poslovne Hrvatske, povećanje prihoda u 2014. godini u odnosu na 2012. godinu ostvarili su PPK (12%), PIK Vrbovec – Mesna industrija (10%), Kraš (3,9%), Dukat (1,6%) i Franck (0,9%). S druge strane, unutar analizirane skupine poduzeća najveće smanjenje prihoda ostvarili su Zvijezda (-10,3%), Vindija (-7,1%), Podravka (-4,5%) i Ledo (-1,6%).

Prošlogodišnji financijski pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića ukazuju na smanjenje aktivnosti ovog sektora. Naime, ukupni su prihodi deset vodećih proizvođača pića u 2014. smanjeni za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu, dok bruto dobit bilježi međugodišnji pad od čak 18,3%. Međugodišnji pad prihoda uz istovremeno blago povećanje zaposlenosti (broj zaposlenih povećan je za 0,6%) za posljedicu je imalo smanjenje proizvodnosti rada za 4,3%. U usporedbi s vodećim proizvođačima hrane, vodeća trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića ostvarila su veću likvidnost tijekom prošle godine.

vodeca trgovacka drustva u djelatnosti proizvodnje picaKoeficijent tekuće likvidnosti, koji mjeri sposobnost podmirivanja kratkoročnih obveza, kod deset vodećih proizvođača pića iznosio je 1,1 u 2014. te 1,2 u 2013. godini. S obzirom na vrijednost ovog pokazatelja, najveću likvidnost u 2014. godini bilježi Slavonija slad, zatim slijede Jamnica, Heineken Hrvatska i Coca-Cola HBC Hrvatska. Zanimljivo je napomenuti kako su sva navedena društva značajno popravila likvidnost u odnosu na 2013. godinu. Probleme s likvidnošću u 2014. godini imali su Imota, Badel 1862, Maraska i Zagrebačka pivovara.

BURZOVNA VRIJEDNOST
Na Zagrebačku burzu uvršteno je 17 trgovačkih društava iz djelatnosti prehrambene industrije i tri trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića (Jamnica, Badel 1862 i Maraska). Od vodećih deset proizvođača hrane na Zagrebačku burzu uvršteni su Podravka, Dukat, Ledo, Kraš, Zvijezda i Franck. U sastavu burzovnog indeksa Zagrebačke burze CROBEX nalaze se tri proizvođača hrane, i to Ledo (s težinom u indeksu od 7,10%), Podravka (s težinom u indeksu od 7,49%) i Kraš (s težinom u indeksu od 2,37%).

Kako bi se olakšalo praćenje tržišnih trendova i donošenje investicijskih odluka, od 22. veljače 2013. godine na Zagrebačku burzu uvedeni su i sektorski indeksi, koji su inače uobičajeni na velikim svjetskim burzama. Jedan od sektorskih indeksa je i CROBEXnutris kojim se prate prinosi i rizici u sektoru proizvodnje i prerade hrane. Radi se o cjenovnom indeksu.

lead5Uvjet za uvrštenje u indeks najmanje je 70% dana trgovanja, a broj sastavnica je neograničen (pri čemu svaka sastavnica ima jednaku težinu u indeksu). Bazni datum je 21. veljače 2013., a bazna vrijednost je 1.000.

U sastavu ovog indeksa su trenutno dionice tvrtki Atlantic grupa, Belje, Kraš, Ledo, Podravka, Zvijezda i Vupik. Indeks CROBEXnutris u 2014. je ostvario pad od 8,4% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s prvim tromjesečjem 2014., CROBEXnutris je u prvom tromjesečju 2015. pao za 4,2%. Na značaj sektora proizvodnje hrane ukazuju i podaci o tržišnoj kapitalizaciji i prometu dionicama društava iz te djelatnosti.

Prema izvještaju o pregledu trgovine na Zagrebačkoj burzi u 2014. godini, sektor proizvodnje hrane čini značajan udio u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji i ukupnom prometu ostvarenom na Zagrebačkoj burzi (8% tržišne kapitalizacije i 13% ukupnog prometa Zagrebačke burze u 2014. godini).

STRATEŠKA INDUSTRIJSKA GRANA
Iako hrvatska industrija hrane i pića ima dugu tradiciju i prepoznatljive tržišne marke te čini 28,2% ukupne proizvodnje i 20% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije, ona još nije postavljena kao strateška industrijska grana hrvatskog gospodarstva.

trakaNa značaj ove industrije ukazuju i rezultati nedavnog istraživanja o stanju i potencijalu prehrambenog sektora na domaćem i izvoznim tržištima koje je proveo Ekonomski institut, Zagreb. Provedenom analizom utvrđeni su snažni multiplikativni učinci ove industrijske grane, odnosno uočeno je da porast potražnje za prehrambenim proizvodima od milijun kuna dovodi do porasta zaposlenosti za 1,95 osoba.

Usporedi li se s ostalim sektorima, prehrambena industrija je treći multiplikator po važnosti. Razina specijalizacije u djelatnostima proizvodnje hrane među županijama u Hrvatskoj se razlikuje.

Visoku specijalizaciju u proizvodnji hrane imaju Koprivničko-križevačka (4,8 puta veća od državnog prosjeka), Varaždinska (2,3) i Bjelovarsko-bilogorska županija (2,1), dok najvišu specijalizaciju u proizvodnji pića ima Požeško-slavonska županija (5,2 puta veća od državnog prosjeka), a zatim slijede Karlovačka, Zagrebačka, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska, Zadarska i Šibensko-kninska županija.

Iako Grad Zagreb prisvaja gotovo četvrtinu (24,7%) ukupne zaposlenosti hrvatske industrije pića, udio zaposlenih u ovom sektoru u ukupnom gospodarstvu grada (0,3%) ispod je državnog prosjeka (0,4%). Stoga je i razina specijalizacije gospodarstva Grada Zagreba u ovoj djelatnosti ispod državnog prosjeka. Najnižu razinu specijalizacije u proizvodnji pića bilježi Krapinsko-zagorska županija (0,03). Prema podacima Poslovne Hrvatske, u industriji hrane i pića aktivno je više od 3.000 registriranih poslovnih subjekata (od čega 1.878 trgovačkih društava i 1.396 obrta).

Najprofitabilnije djelatnosti u ovom sektoru su proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja piva, prerada čaja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pića, a jedna od važnih grana hrvatske prehrambene industrije je i konditorska industrija. Najznačajniji izvozni proizvodi industrije hrane i pića su dodaci jelima, keksi i vafli, punjena čokolada, konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, pivo i alkoholna pića.
vise o temi

Dr. sc. Ivana Rašić Bakarić
Znanstvena suradnica
irasic@eizg.hr
Ekonomski institut, Zagreb

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *