HGK: Deflacija i u kolovozu

Pod izravnim utjecajem pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, a u okruženju slabe domaće potražnje i visoke nezaposlenosti, potrošačke se cijene ove godine teško izdižu iznad nule.

PadŠtoviše, od osam proteklih mjeseci, samo je u ožujku zabilježena inflacija, i to na minimalnoj razini od 0,1 %, dok je u preostalim mjesecima realizirana ili blaga deflacija (prosječno -0,5 %) ili stagnacija cijena.

U istom je tonu bio i kolovoz: razina godišnje promjene potrošačkih cijena realizirana je na poziciji od -0,6 %, dakle, ponovno na razini blage deflacije.

Jačina deflatornih pritisaka je, kao i prethodnog mjeseca, nadmašila one inflatorne zahvaljujući izravnom učinku nižih cijena energije odnosno naftnih derivata (koji su pod utjecajem svjetskih cijena sirove nafte) i plina (koji su administrativnom odlukom snižene 1. travnja).

Naime, cijene energije (koje čine 19 % potrošačke košarice) pale su za 1,9 %, pri čemu cijene goriva i maziva za automobile za 11,9 %, lož ulja za 27,8 % te plina za 7,7 %. Sa suprotne strane, inflatorni pritisci s najvećim utjecajem na agregirani indeks potrošačkih cijena generiraju se iz cijena prehrane (koje imaju najveći pojedinačni ponder od 29 %), koje ove godine (za razliku od prošle) rastu, iako vrlo blago, na razini od 0,4 % u prosjeku osam mjeseci (u samom kolovozu 1,0 %).

Cijene hrane u Hrvatskoj svakako su i pod utjecajem kretanja cijena ovih roba na globalnom tržištu (iako ne tako izravnom kao kod nafte), a koje padaju na godišnjoj razini još od sredine prošle godine, zapravo upravo negdje od razdoblja uvođenja sankcija prema Ruskoj Federaciji.

Naime, MMF-ov indeks cijena hrane i pića u kolovozu je bio na najnižoj razini od sredine 2010. godine, s godišnjim padom od 15,3 %. Istodobno je agregirani indeks svih sirovina (IMF Commodity Price Index) bio na najnižoj razini od 2009. godine, s godišnjim padom od čak 41 %, što pokazuje prisutnost snažnih globalnih deflatornih pritisaka koji su sada povezani i s usporavanjem rasta kineskoga gospodarstva.

Ipak, trenutno gibanje potrošačkih cijena u većem je dijelu razvijenog svijeta povezano s privremenim volatilnim cijenama nafte i hrane – roba koje su podložne povremenim šokovima, izazvanima egzogenim faktorima. Kako mogu naglo pasti, tako se mogu naglo i podići, što može izazvati i nepoželjne stope inflacije u kratkom roku.

padStoga, tek razine temeljne inflacije (koje isključuju volatilne cijene) pokazuju stvarnu opasnost od deflacije kao stanja (a i inflacije u kraćem roku), a ne cjelovite potrošačke cijene. Naime, temeljna je inflacija u nekim zemljama dovoljno visoka unatoč vrlo niskoj inflaciji ili čak deflaciji. Primjer je takve zemlje SAD u kojem je temeljna inflacija vrlo blizu ciljane inflacije od 2 % (u srpnju je iznosila 1,8 %), iako je indeks potrošačkih cijena na razini od tek 0,2 %.

S druge strane, temeljna inflacija u eurozoni je na razini od 0,8 %, dakle, mnogo dalje od ciljane razine inflacije od „blizu, ali ispod 2 %“, a još niža je u Hrvatskoj: prema posljednjem podatku, za srpanj iznosila je 0,4 %. Stoga su deflatorni pritisci uslijed usporenoga gospodarskog oporavka te i dalje visoke stope nezaposlenosti koje ograničavaju pritiske na rast plaća, ozbiljniji na području EU nego u SAD-u gdje se, štoviše, razmatra podizanje ključnih kamatnih stopa (u kontekstu solidnoga gospodarskog rasta i niske stope nezaposlenosti koja je gotovo na razini prirodne stope).

U sljedećim mjesecima. cijene nafte i plina i nadalje će imati snažan izravni deflatorni utjecaj na potrošačke cijene u Hrvatskoj, što će, uz prigušen rast potražnje, i dalje držati inflaciju vrlo blizu nule, kakvu očekujemo i na razini prosjeka godine. Daljnje deflatorne pritiske kod potrošačkih cijena nagovještava i indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda: ovaj indeks pada na godišnjoj razini posljednjih 25 mjeseci, u kolovozu na razini -3,5 %, najoštrijega godišnjeg pada od siječnja.

“Visoka nezaposlenost, prigušena domaća potražnja, slabe naznake gospodarskog oporavka te uvezena deflatorna kretanja zadržavaju godišnju promjenu potrošačkih cijena u Hrvatskoj u negativnom području. Naime, u kolovozu je godišnja stopa potrošačkih cijena iznosila -0,6 % i time se zadržala u zoni deflacije. U idućim mjesecima i nadalje očekujemo deflatorne pritiske, u velikoj mjeri zbog pada cijena nafte i plina, te na razini cijele 2015. godine očekujemo stopu inflacije blizu nule, odnosno stagnaciju potrošačkih cijena u odnosu na prethodnu godinu”, komentira direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *