Hrvatski mljekari: Odluka EK o izvozu mlijeka iz BiH nekorektna

mlijekoMlijeko i mliječni proizvodi iz BiH od jučer se mogu izvoziti u zemlje EU-a, a zbog čega najviše negoduje Hrvatska, koja je na takvu odluku Europske komisije (EK) u kolovozu uložila žalbu, no ona je odbijena.

Zbog takve odluke EK ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavljuje pojačan inspekcijski nadzor i kontrole mlijeka i mliječnih prerađevina iz Bosne kako bi se štitila domaća proizvodnja.

U atmosferi kada u Hrvatskoj pada broj proizvođača za po tisuću svake godine i sada ih je manje 10.000, kada je u posljednje tri-četiri godine proizvodnja mlijeka pala za 160 milijuna litara – sa 670 ma 510 milijuna litara, te kada je broj krava smanjen za 25.000, dakako da su hrvatski mljekari nezadovoljni zbog odluke EK o izvozu BiH mlijeka, sira, jogurta i drugih prerađevina.

Strahuju od dampinških cijena mlijeka na policama te upozoravaju na brojne razlike u uvjetima u kojima se proizvodi mlijeko u nas i preko Save, počevši od toga da je RH članica EU, a BiH CEFTA-e, da dvije zemlje imaju različite sustave praćenja proizvodnje pa sve do toga da, za razliku od RH, BiH nema neutralni, državni laboratorij za kontrolu ispravnosti mlijeka.

Naime, tamošnje četiri mljekare imaju svaka svoj priručni laboratorij. Hrvatskim mljekarima u oči upada i to što BiH, ni Republika Srpska ni Federacija, nemaju dovoljnu proizvodnju mlijeka za vlastite potrebe, a kamoli za izvoz pa se postavlja pitanje kakvo je to mlijeko i odakle stiže.

Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina, proizvođač mlijeka Branko Kolak drži da je BiH samo tranzitna zemlja za mlijeko iz drugih zemalja poput Srbije – također članice CEFTA-e. U njoj je i BiH, pa dvije države imaju bescarinski protok roba.

“Odluka EK o izvozu mlijeka iz BiH nekorektna je jer u dvije države nisu ista pravila igre, pa nije ravnopravna utakmica. Četiri tamošnje mljekare na našim će se trgovačkim policama pojaviti s dampinškim cijenama jer je u Bosni mlijeko subvencionirano od države, nema premije, a koje su u nas u praksi. Oko 40 posto cijene mlijeka u BiH su državne subvencije. Njihov proizvođač dobije za mlijeko 4 kune – mljekara isplaćuje 60 posto, a 40 posto država, čime su oni konkurentni. BiH nema mlijeka za izvoz. Bio sam nedavno na sastanku mljekarskog sektora u Laktašima, gdje je tamošnji ministar poljoprivrede Republike Srpske rekao da RS godišnje proizvodi oko 106 milijuna litara, a potrebe su im više od 200 milijuna litara, što znači da nemaju ni za 50 posto vlastitih potreba, a pretpostavljam da su slične brojke i u Federaciji”, kaže Kolak. Ističe rigoroznost našeg laboratorija u Križevcima, dok BiH takvo, središnje kontrolno tijelo za mlijeko nema, pa ističe da ta susjedna nam zemlja nema ni adekvatnu kontrolu.

I Matija Brlošić ispred Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) postavlja pitanje odakle Bosni mlijeka za izvoz kada ga nema dovoljno ni za svoje potrebe.

“To je čudno, no politika svašta čini”, kaže Brlošić. I on upozorava da BiH nema laboratorij i dovoljno parametara za mlijeko kao Hrvatska. Stoga, za dvije su zemlje različiti kriteriji o ispravnosti mlijeka.

“Ne bi u tom uvozu bilo ništa sporno da smo mi organizirani, da smo snažni, da imamo svoju proizvodnju i preradu u dovoljnoj količini i kvaliteti pa bi svaka konkurencija dobro došla. No, takvi kavi jesmo – slabi i u padu, neaktivni i neorganizirani – to će nas samo dodatno opteretiti, posebno OPG-ove, proizvođače mlijeka. Ovo je još jedan udar na naše ionako nestabilno tržište mliječnog sektora. Trgovci i prerađivači još će se donekle i snaći. Bez obzira na BiH i njen izvoz mlijeka i njegovih prerađevina, dampinške cijene mlijeka već su na našim policama – trajno mlijeko s cijenom od 3 kune i 40 i nešto lipa. Odakle tako jeftino mlijeko budući da se ne može tako jeftino proizvesti, a da svi u lancu zarade”, pita se tajnik Udruge OPG-ova Hrvatske “Život” Miroslav Kovač. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *