OPG Gorana Janče iz Punitovaca najbolje je u RH u 2015.

goran jančoStručni žiri Projekta “Zlata vrijedan” izabrao je najbolja obiteljska poljoprivredna gospodarstva u 2015. godini, gdje se na prvom mjestu našlo gospodarstvo Gorana Janče iz Punitovaca, Osječko-baranjska županija.

Na drugom mjestu je OPG Rodoljub Džakula, Sisačko-moslavačka županija, a na trećem OPG Perica Anić, Ličko-senjska županija.

Mladom nadom proglašen je OPG Turkalj, Karlovačka županija. Put do vrha, pojasnio nam je sam Goran Jančo.

“Ukupno je u prvom krugu bilo 78 kandidata iz svih županija, naša, Osječko-baranjska dala je četiri kandidata, a od njih sam ja bio finalist. Na dodjeli nagrada bio je 21 kandidat, gdje je stručni žiri na temelju referenci, uključenosti u posao i drugih pojedinosti donio odluku da je naše gospodarstvo najbolje. Inače, OPG Goran Jančo djeluje od 2003. godine, tada na nekoliko hektara zemlje, kada smo sagradili staru farmu za čisti tov kapaciteta oko 500 tovljenika godišnje. Uvidjeli smo kako nam za ozbiljniju svinjogojsku proizvodnju to nije dovoljno, te smo prije točno tri godine otvorili novosagrađene farme kapaciteta 220 krmača, s godišnjom proizvodnjom nešto manjom od 6000 tovljenika – kaže Jančo, zadovoljno konstatiravši kako su danas prisutni na tržištu.

“Cijela obitelj je uključena u posao, zapošljavamo i ostvarujemo vrhunske rezultate te smo uz bok s najboljim europskim proizvođačima svinja. Supruga vodi dio unutar nove farme, a ja sam na staroj farmi i u ratarstvu, te drugim poslovima”, kaže Jančo.

Pitali smo ga i koji je “recept” uspjeha, odnosno može li se od svinjogojstva (pre)živjeti u Hrvatskoj.

“Da je lako, nije. Može se, ali preduvjet je ostvariti vrhunske rezultate proizvodnje, vrhunsku genetiku, vrhunsku skrb. Nas prati nedostatak zemljišta, da bi imali što niže inpute i proizvodili svoju hranu. Muči nas visoka cijena energenata, ponajprije tu mislim na plin i struju, muče nas rokovi plaćanja. I ova i buduća vlada, koja god bude bila, mora znati da je preduvjet bilo kakvog gospodarskog napretka i oporavka obiteljskih gospodarstva, smanjenje rokova plaćanja”, kaže Jančo.

Dodaje i kako nije isto probijanje roka plaćanja od 60 ili 100 dana preko zime ili u proljeće.

“Ove godine smo imali slučaj gdje nam je od 15. siječnja do 15. travnja cijena repromaterijala, inputi, za sjetvu otišli gore 27 posto u prosjeku. Na našu proljetnu sjetvu koja nosi oko 500 tisuća kuna, postotak iznosi 135 tisuća kuna, što je veliki gubitak. Mi smo tempirali isporuke svinja za studeni i prosinac i možete misliti što se događa ako nam to nije plaćeno do 15. siječnja, kada bi mogli kupiti jeftiniji repromaterijal, nego 15. travnja kada je cijena najviša”, pojašnjava Jančo. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *