Rast BDP-a dinamičniji od očekivanog

Objavljeni podaci DZS-a samo su potvrdili da je rast BDP-a u drugom kvartalu na godišnjoj razini iznosio 1,2 %, odnosno da je rast u prvoj polovini godine iznosio 0,8 %.  

rast bdp-aStruktura BDP-a pokazuje da je, nakon dugog razdoblja smanjivanja domaće potražnje od dvanaest kvartala pada na godišnjoj razini zaredom, zabilježen drugi uzastopni kvartal rasta.

Pritom je, za razliku od prvoga kvartala, u drugom kvartalu uz rast osobne i državne potrošnje zabilježen i rast bruto investicija u fiksni kapital.

Naime, trend pada investicija u fiksni kapital prisutan je od početka krize, odnosno od prvoga kvartala 2009. godine i samo je nakratko prekinut sredinom 2013. godine.

Stoga je realna vrijednost bruto investicija u fiksni kapital u prvoj polovini ove godine bila 35,3 % manja nego u tom razdoblju 2008. godine. Znatno veći utjecaj na ostvareni rast BDP-a od blagog rasta domaće potražnje imao je porast vrijednosti izvoza roba i usluga koji je u pola godine iznosilo 8,9 %. Pritom je utjecaj rasta robnog izvoza bio znatno veći, ali bi se u trećem kvartalu utjecaj izvoza usluga zbog dobre turističke sezone trebao povećati.

Povećana domaća i inozemna potražnja rezultirala je povećanom proizvodnjom roba i usluga, pri čemu je najveći rast bruto dodane vrijednosti u prvih šest mjeseci zabilježen u grupi djelatnosti koja obuhvaća trgovinu na veliko i malo, prijevoz i ugostiteljstvo te u prerađivačkoj industriji.

Najveći pad BDV-a istovremeno je zabilježen kod primarnih djelatnosti, odnosno kod poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dok se kod građevinarstva bilježi znatno usporavanje pada te je pad u drugom kvartalu na godišnjoj razini iznosio tek 0,1 %.

Kako se temelji rasta BDP-a u drugom dijelu godine ne bi trebali mijenjati, odnosno očekuje se nastavak rasta robnog izvoza i dalje poticanog pristupanjem Hrvatske EU i nastavkom rasta EU (premda je Europska centralna banka jučer snizila svoju procjenu rasta za eurozonu s 1,5 % na 1,4 %), dobra turistička sezona i nastavak blagog rasta osobne potrošnje, temeljenog na povećanju neto plaća, trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi u kretanju BDP-a.

Stoga je izgledno da će rast BDP-a na razini godine premašiti predviđenih 0,5 % i vjerojatno se približiti razini od oko jedan posto. Takve su tendencije kretanja neprijeporno pozitivne i bude određeni optimizam, ali ipak treba napomenuti da će to i dalje biti jedna od najnižih stopa rasta među članicama EU te da je takav rast nedovoljan čak i u cilju dostizanja pretkrizne razine gospodarske aktivnosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *