Šećerane prema analizama očekuju bolje godine od prethodnih

secerana osijekUoči predstojeće kampanje šećerne repe Tvornica šećera Osijek (TŠO) odradila je već uobičajene pretkampanjske analize. Kakvi su rezultati pretkampanjskih analiza, kakvi se mogu očekivati prinosi, digestija, pitali smo Damira Rogulju, predsjednika Uprave Tvornice šećera Osijek.

Pretkampanjske analize pokazuju da je repa već sada zadovoljavajuće zrelosti i spremna za početak vađenja. S obzirom na potpuno drukčije vremenske uvjete u ovoj, sušnoj, godini u odnosu prema prošloj, izrazito kišnoj, rezultati analiza upućuju na bolju digestiju, ali na manji prinos šećerne repe. Repa je u boljoj kondiciji nego lani i očekivanja su da će prinos biti oko 60 t/ha, a digestija oko 16 %. Podsjetimo, naturalni rezultati kampanje 2014. godine pokazali su da je prosječan prinos šećerne repe bio 73 t/ha uz digestiju od samo 13,50 %.

Koliko je repe ugovoreno i koliko je ukupno planirate preraditi?
“Tvornica šećera Osijek u šećernoj godini 2014./2015. ugovorila je proizvodnju šećerne repe na gotovo 6500 ha, od kojih je 5300 ha ugovoreno u Hrvatskoj, a ostatak u Mađarskoj i u Srbiji. S obzirom na očekivani prinos i digestiju, plan je preraditi oko 400.000 tona šećerne repe i od nje proizvesti 55.000 tona bijelog kristal-šećera. Opće uvjete proizvodnje i otkupa šećerne repe, u kojima će biti definirana i otkupna cijena šećerne repe, objavit ćemo do kraja ovog tjedna. Kao i prethodne godine, ova će kampanja biti miješana, jer će se uz šećernu repu preraditi i 30.000 tona sirovog šećera. Već sada je u tijeku tzv. žuta kampanja – prerada prvih 30.000 tona sirovog šećera, koja će završiti do 10. rujna, nakon čega se nastavlja prerada repe i sirovog šećera. Dakle, ukupna proizvodnja bijelog kristal-šećera u TŠO u 2015. godini bit će na razini od oko 110.000 tona”, govori Rogulja.

Koliko je prema vašim informacijama u cijeloj Hrvatskoj zasijano šećerne repe?
“U Hrvatskoj je, prema našim procjenama, šećerne repe zasijano na oko 13.500 ha, što je smanjenje od 25 % u odnosu prema prošloj godini. No s obzirom na činjenicu da će zbog suše kulture koje su ove godine supstituirale šećernu repu, ponajprije kukuruz i soja, imati znatno lošije prinose od očekivanih, suprotno od šećerne repe, gdje se očekuju prinosi i digestija iznad višegodišnjih prosjeka, već sada možemo ustvrditi da će u sljedećoj sezoni broj hektara pod šećernom repom znatno porasti. Ugovaranje površina za šećernu godinu 2015./2016. već je počelo i u Hrvatskoj očekujemo rast hektara od oko 20 %. Na rast broja hektara pod šećernom repom svakako utječe i rast poticaja na šećernu repu. Proizvođači šećerne repe ostvaruju dodatni poticaj od gotovo 300 eur/ha, što uz ostale osnovne poticaje omogućuje da proizvođač dobije i do 650 eur/ha šećerne repe, a u ovoj godini, s obzirom na manje zasijane repe, čak i više od 750 eur/ha”, objašnjava predsjednik uprave TŠO.

Mnogi tvrde da je šećeranski sektor u RH na izdisaju, posebice jer se približava ukidanje kvota na razini cijele EU, a i zato što je propalo udruživanje industrije šećera.
“Šećeranski sektor u Hrvatskoj je u prošloj godini imao izrazito visoke gubitke. To je s jedne strane bila posljedica previsokih otkupnih cijena šećerne repe u godini 2013./2014. (340,00 kn/t), pa time i previsoke cijene koštanja šećera, a s druge strane strmoglavog pada prodajnih cijena šećera u EU. Prodajne cijene su se zaustavile na razini od oko 400 eur/t, što je znatno ispod naših proizvodnih cijena i gubitak je bio neizbježan. Ove godine cijene su počele rasti, nažalost, ne dinamikom koju smo očekivali, ali ipak – rasti. Rast prodajnih cijena donosi optimizam da će ova godina za šećeranski sektor biti bolja nego prethodna. Nama je žao što je propalo udruživanje hrvatskih šećerana, no s tom se činjenicom moramo dalje nositi. Udruživanje je trebalo dovesti do konsolidacije šećerne industrije u Hrvatskoj i smanjenja proizvodnih cijena šećera boljom organizacijom proizvodnje šećerne repe i šećera, nižim transportnim troškovima i nizom drugih koristi. Ni pojedinačno, a ni udružene šećerane neće moći opstati ako znatno ne dignu svoju rentabilnost. Za to je potreban angažman svih sudionika u procesu proizvodnje šećerne repe i konačno šećera” – izjavio je Rogulja. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *