Andrea Gross-Bošković: Hrvatski sustav sigurnosti hrane je dobar

andrea gross boskovicDanas je Svjetski dan hrane. Hrvatska agencija za hranu (HAH) obilježava ga već šestu godinu zaredom, u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Ministarstvom poljoprivrede.

Bio je to jedan od povoda za razgovor s Andreom Gross-Bošković, ravnateljicom Hrvatske agencije za hranu.

Prije tjedan dana u Osijeku je održana 1. Hrvatska konferencija o procjeni rizika iz hrane. Odaziv je bio izuzetno velik…
Za konferenciju smo se pripremali godinu dana – od prve ideje i prvih razgovora koje sam obavila lani u rujnu na sastanku Savjetodavnog vijeća EFSA-e (Advisory Forum, AF), čiji sam član, s gospodinom Bernardom Urlom, izvršnim direktorom EFSA-e, pa preko ideje o koncipiranju programa, odabiru predavača i svega ostalog – uloženo je puno rada i truda tima svih koji su na ovome, osim ostalih poslova, predano radili.

HAH godinama obilježava Svjetski dan hrane i ima dobru komunikaciju i s nadležnim tijelima, tj. ministarstvima i subjektima u poslovanju s hranom kojih je ove godine bilo zaista puno. Intenzivno surađujemo po pitanju razmjene i prikupljanja podataka s laboratorijima, zavodima i institutima, kroz Nacionalnu mrežu institucija, kao i s ostalim dionicima sustava sigurnosti hrane. To govori koliko je ovo pitanje važno i prepoznato upravo od strane onih zbog kojih to radimo i zbog kojih postojimo.

Osim Savjetodavnog vijeća EFSA-e, postoje li još neka tijela preko kojih surađujete?
Da, postoji čitav niz znanstvenih odbora, radnih grupa, mreža za suradnju i slično. Znanstveni odbori funkcioniraju tako da se članovi imenuju na mandat temeljem natječaja koji EFSA raspisuje svake tri godine. On je otvorenog tipa, svaka zemlja članica preko Focal Point člana i člana AF-a animira znanstvenike iz svoje zemlje na tu prijavu. Tako formira se i baza znanstvenika pri EFSA-i u kojoj trenutno iz Hrvatske ima 30 znanstvenika.

Radne grupe proizlaze iz znanstvenih odbora, uz eventualnu nadopunu članovima iz baze znanstvenika, kompetentnih i uže specijaliziranih za određeno područje, za koje je formirana radna grupa, dok se mreže za suradnju vezane uz određeno područje, na primjer, prikupljanje podataka o zoonozama, kemijskim opasnostima, prehrambenim navikama, genetski modificiranim organizmima, BSE-u, materijalima u kontaktu s hranom, zaštiti bilja, zdravlju i dobrobiti životinja itd. formiraju tako da zemlja članica imenuje po jednog predstavnika koji onda predstavlja tu zemlju u mreži, ali istovremeno ima i odgovornu zadaću sve informacije prenijeti i natrag, prema čemu se onda opet raspravlja, radi ili postupa na nacionalnoj razini.

U tim mrežama uključeni su predstavnici mnogih nacionalnih institucija (instituta, zavoda, akademske zajednice, predstavnici ministarstva), a naravno i HAH-a.

sigurnost-hrane-grozde-midiNije nevažno napomenuti kako su kroz članstvo predstavnika HAH-a preko dviju takvih mreža ostvarena dva projekta u vrijednosti od preko 100.000 eura svaki, namijenjena našim institucijama (ministarstva, zavodi) u svrhu nadogradnje sustava za potrebu prikupljanja i obrade podataka od monitoringa, odnosno službenih kontrola, koje šaljemo EFSA-i, a koji se koriste za procjenu rizika, kako na nacionalnoj, tako i na EU razini.

Osim konferencije o procjeni rizika, i ove godine obilježili ste, nešto ranije, i Svjetski dan hrane. Što je bio zaključak toga dijela? Koje su najvažnije poruke?
Da, evo već šestu godinu zaredom, uz podršku FAO-a, Ministarstva poljoprivrede i Ureda predsjednika/ce, nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane održava se u organizaciji HAH-a u Osijeku. Kao potvrdu uspješnog promoviranja toga dana, ove godine smo od visoke predstavnice FAO-a dobili simbolično i medalju, u povodu njihovih 70 i naših 10 godina postojanja, koja nam puno znači.

Ova godina proglašena je Međunarodnom godinom tla jer se želi naglasiti važnost zaštite i očuvanja tog osnovnog resursa za proizvodnju hrane. Naši predavači osvrnuli su se na kvalitetu i korištenje tla na nacionalnoj razini te iznijeli rezultate svojih istraživanja. Također smo vidjeli da u RH postoji zakonodavni okvir te da je nadležno tijelo u tom smislu ispunilo zahtjeve koje je zadao EU i osiguralo preduvjete za zaštitu tla.

Ono što se neizbježno nametnulo kao zaključak potreba je za boljom suradnjom na svim razinama, povećanje svijesti društva i donositelja odluka o važnosti tla za ljudski život te kontinuirana edukacija javnosti o ključnoj ulozi tla u proizvodnji hrane, uzimajući u obzir klimatske promjene koje su očigledne i neizbježne.

Iz svega ovoga, možemo li zaključiti kako Hrvatska stoji kada je o sigurnosti hrane riječ te mogu li se potrošači osjećati sigurni?
hrana midiHrvatska agencija za hranu osnovana je prije točno 10 godina. Ono što odgovorno mogu reći je da je Hrvatska zaista puno učinila posljednjih 10 godina po pitanju sigurnosti hrane. Ono je u okviru pretpristupnih pregovora, u poglavlju 12 – Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, uvršteno u jedno od strateških pitanja naše zemlje i tako je i tretirano.

Na temelju toga preuzet je i kompletan acquis, te je osnovana i Hrvatska agencija za hranu koja kroz svoju djelatnost zapravo ima preventivnu ulogu po pitanju smanjivanja rizika od bolesti podrijetlom iz hrane.

Treba reći da će uvijek postojati određene razlike u pogledu percepcije stvarnih rizika i onoga što potrošači doživljavaju kao rizike, ali naša je zadaća s jedne strane dati im egzaktne pokazatelje kako stvari zaista stoje, s druge strane voditi računa o prevenciji stvarnih rizika, kao i rizika u nastajanju. Hrvatska i naš sustav sigurnosti hrane predstavlja se kao uspješan model drugim zemljama i budućim članicama EU-a, i iako je u ljudskoj prirodi biti sklon vjerovanju kako ‘kod nas ništa ne funkcionira’, to uistinu u ovom slučaju nije tako.

Dokaz tome je i dolazak samog izvršnog direktora EFSA-e na naš 10. rođendan, u mjesecu kada ima Milano EXPO i gomilu događanja, ali prije svega i daleko naravno najjači dokaz u prilog tome je činjenica kako u posljednjih 10 godina uistinu nismo imali incidenata u tom području koji bi ostavili traga na ljudsko zdravlje. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *