Dampinške cijene uništavaju mljekare

mlijeko-mljekarska industrija midiMljekari su prezaduženi i nemaju pristup zemljištu iako se reforma provodi već neko vrijeme

Domaći mljekarski sektor već se nekoliko godina suočava s velikim izazovima. Kakvo je trenutno stanje, ali i perspektive, mljekarskog sektora u Hrvatskoj pitali smo Rašeljku Maras, predsjednicu Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača CroMilk.

“Valja podsjetiti da je rekordan pad proizvodnje mlijeka na domaćim mliječnim farmama zabilježen 2013. godine, i to za gotovo 20 posto. Sredinom iste godine ušli smo u Europsku uniju te pristupili bescarinskom tržištu. Uvoz gotovih mliječnih proizvoda sa strane trgovačkih lanaca je rastao, a domaća proizvodnja nije rasla jednakom dinamikom. U sljedećoj godini uspjeli smo podići domaću proizvodnju mlijeka, no golemi uvoz gotovih proizvoda imao je velik utjecaj na domaći sektor. Mljekarska industrija suočava se s dampinškim cijenama uvoznih proizvoda, koji time utječu na naš cjelokupni sektor. Snižavanje cijena domaćih gotovih proizvoda u trgovinama dovelo je do prehrambene deflacije, snižavanja cijena, koja se na prvi pogled čini dobrom za krajnjeg potrošača, no u stvarnosti ona ima dalekosežne posljedice na radna mjesta i našu ekonomiju, a samim time i na krajnjeg potrošača koji živi i radi u našoj zemlji”, kaže Maras.

Potvrđuje da je situaciju dodatno otežao ruski embargo.

“Tim embargom mljekarske su tvrtke iz EU-a izgubile to veliko tržište za plasman svojih proizvoda i morale su potražiti novo mjesto za njihov plasman. Hrvatska je jedna od zemalja u koje se prelila određena količina proizvoda. Ti proizvodi najčešće dolaze na naše tržište po dampinškim cijenama i tako ugrožavaju domaću proizvodnju, farmere, mljekarsku industriju i cijeli ekosustav koji funkcionira oko proizvodnje mlijeka. Naš cjelokupni mljekarski sektor nije konkurentan u odnosu prema EU-u, i to na svim razinama. Naši se farmeri suočavaju s puno većim troškovima proizvodnje, plaćaju PDV od 25 posto, a u većini je europskih zemalja definirana međustopa od pet do 15 posto. Prezaduženi su, nemaju pristup zemljištu iako se reforma zemljišta provodi već neko vrijeme. Svemu tome treba dodati ukidanje mliječnih kvota od travnja ove godine, što je utjecalo na povećanje proizvodnje u zemljama EU-a, koje su se godinama za to pripremale”, ističe Maras.

Predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača CroMilk tvrdi i da su farmeri u EU-u u mnogo boljoj situaciji od naših.

“Imaju znatno niži PDV na inpute u proizvodnji, zaduženja su im minimalna te raspolažu zemljištem kako bi mogli prehraniti vlastitu stoku. Također, svijest potrošača o važnosti kupnje domaćih proizvoda u većini EU zemalja je vrlo visoka i vrlo rijetko ćete naći mlijeko ili jogurt na policama trgovina u razvijenim EU zemljama koji nisu lokalnog podrijetla”, objašnjava probleme Rašeljka Maras.

Hrvatska je u pristupnom ugovoru s Europskom unijom potpisala odredbu prema kojoj je moguće u svakom sektoru u kojem je došlo do većeg poremećaja zatražiti pomoć od EU-a. Je li Hrvatska tu pomoć i zatražila?

“Izuzetno je teško dokazati da su problemi i poremećaji u domaćem sektoru izazvani s ulaskom naše zemlje u EU. Moramo se pomiriti s time da su problemi u našoj zemlji nastali nekonzistentnom politikom, neimanjem poljoprivredne strategije i kontinuiranim zanemarivanjem mljekarskog sektora sa strane naše administracije”, zaključuje Maras. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *