HGK: Potrošačke cijene i dalje u padu

Potrosacke-cijene-kupnja-midiPromjene potrošačkih cijena i dalje se oblikuju unutar okvira koje određuje nekoliko osnovnih značajki: prepolovljene cijene sirove nafte na svjetskom tržištu i smanjene cijene plina u općem stanju slabe domaće potražnje uzrokovane i nadalje lošim stanjem na tržištu rada i pojačanom konkurencijom na domaćem tržištu uslijed liberalizacije uvoza pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji.

U takvom se kontekstu godišnji rast potrošačkih cijena u većem dijelu ove (kao i prošle) godine ostvaruje ispod nule.

Tako je bilo i u listopadu kada je zabilježen godišnji pad potrošačkih cijena od -0,9 %. Pritom su cijene energije, koje čine gotovo petinu potrošačke košarice, ostale osnovni izvor deflatornog pritiska, s padom od -7,3 %, pri čemu su cijene goriva i maziva za automobile bile niže za 14,4 %, lož ulja za 29,7 % te plina za 6,6 %.

Pritisci s inflatorne strane ostali su prigušeni, s minimalnim rastom cijena usluga (čine 23 % košarice) od 0,1 % u listopadu, odnosno 1,1 % na razini prvih deset mjeseci. S druge strane, kod roba najveći inflatorni utjecaj na agregirani indeks potrošačkih cijena proizlazi iz cijena prehrane zbog njihovoga visokog udjela u potrošačkoj košarici (gotovo trećina). Cijene hrane ove godine, naime, blago rastu u odnosu na prošlu godinu, u prosjeku deset mjeseci na razini od 0,4 % (u listopadu 0,7 %).

Iako se godišnje promjene potrošačkih cijena ostvaruju u većem dijelu godine u negativnom području, razine deflacije ostaju ipak niske i, što je važnije, pod značajnim utjecajem kolebljivih (i privremenih) cijena energije. Stoga se temeljna inflacija ipak kreće iznad nule (0,3 % u prvih devet mjeseci), no na vrlo niskoj razini, daleko nižoj i ujedno bližoj potrošačkim cijenama nego, primjerice, u eurozoni (1,1 % temeljna prema 0,0 % CPI) ili SAD-u (1,9 % temeljna prema 0,0 % CPI).

“Uslijed slabe domaće potražnje, lošeg stanja na tržištu rada, pojačane konkurencije na domaćem tržištu i utjecaja nižih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, godišnji rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj kreće se ispod nule. Očekujemo da će prosjek potrošačkih cijena 2015. godine ostati minimalno negativan, čime će ova godina biti druga uzastopna deflatorna godina”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Utjecaj cijena energije i u nastavku će godine svakako biti ključan, no u smislu sve slabijeg intenziteta deflatornog pritiska prema kraju godine, budući da su cijene nafte počele padati početkom trećega kvartala prošle godine. Iako bi se u tom kontekstu, u preostala dva mjeseca mogao realizirati čak i godišnji rast cijena, ne očekujemo da to može promijeniti prosjek 2015. godine, koji bi trebao ostati minimalno negativan, čime će ova godina postati druga uzastopna deflatorna godina.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *