Luk – Prirodni antibiotik

luk ftd 777Luk se smatra prirodnim antibiotikom jer ima širok spektar djelovanja na ljudsko zdravlje i sadržava skoro sve vitamine. Pravi je zaštitnik organizma budući da pospješuje rad krvožilnog sustava, regulira crijevnu floru, jača imunitet, djeluje antibakterijski te pročišćava cijeli organizam

Niti jedno povrće ne veseli čovjeka dok mu u isto vrijeme tjera suze na oči kao luk. Luk je jedna od najstarijih povrtlarskih kultura kultivirana prije više od 5.000 godina. Mnogi biolozi, arheolozi i povjesničari smatraju da je luk potekao iz Azije, a pojedini istraživači područje porijekla ovog povrća sužavaju na današnji Pakistan ili Iran.

Pretpostavlja se da su se ljudi hranili lukom mnogo prije nego su ga počeli planski saditi za prehranu jer divlji luk raste u raznim varijantama na raznim područjima. Vrlo je vjerojatno da je luk bio jedan od glavnih stupova prehrane u dalekoj povijesti. Ovo povrće jedno je od prvih kultiviranih usjeva zbog toga što se vrlo teško kvari, lagano se skladišti, lako prenosi i može rasti u brojnim tipovima zemlje i u različitim klimama.

Mada točno vrijeme i mjesto porijekla luka ostaje misterij, mnogi dokazi pokazuju važnost ovog povrća u prehrani, medicini, umjetnosti, pa i mumificiranju u starom Egiptu. Čak se i u starim indijskim zapisima, Vedama, luk spominje kao bitan čimbenik u životu tadašnje populacije. Zapise o ovom super povrću nalazimo i u sumerskim zapisima te u Kini. U Egiptu se, pak, osim za mumificiranje koristio i kao objekt obožavanja.

Simbolizirao je vječnost koju su Egipćani vidjeli u slojevitoj strukturi luka. Slike luka pojavljuju se na unutarnjim zidovima piramida, a egipatski svećenici često su prikazivani upravo s lukom u rukama ili pored oltara koji je prekriven listovima ili korijenom tog povrća.

Čak je i kralj Ramses IV, koji je umro 1160. godine prije nove ere, pokopan s lukom u očima radi zaštite i u zagrobnom životu. U Indiji i Grčkoj luk se naveliko koristio kao medicinsko pomagalo, ali i kao sredstvo za povećanje snage, kako mentalne, tako i fizičke.

lead1Poznato je da su stari Grci prije sportskih natjecanja mazali tijela lukom, pili njegov sok, sve u nadi da poboljšaju performanse i u konačnici pobijede suparnika.

Kada smrdite po luku od glave do pete teško možete izgubiti u nekom natjecanju, smatrali su Grci. Luk je svoje mjesto pronašao i u staroj rimskoj kuharici “Apiciusu” koja datira oko 500. godine prije nove ere.

Do početka Srednjeg vijeka u europskoj kuhinji prevladavale su tri namirnice: kupus, grah i luk. I u to doba se osim za hranu, luk upotrebljavao za razne druge svrhe. Tako je bilo moguće dati svadbeni dar u luku, obaviti razna plaćanja, a prepisivao se i za ugriz zmija te gubitak kose i naravno rast potencije.

Kada je otkriven Novi svijet, prvi doseljenici su sa sobom ponijeli luk, kako bi ga kultivirali i na novom kontinentu. Međutim, Indijanci su već bili upoznati s blagodatima ovog povrća. Divlji luk je, naime, prekrivao Ameriku.

VRSTE LUKA
luk-crveni luk-sandukLuk (Allium) je višegodišnja zeljasta biljka s lukovicom, a dolazi iz porodice ljiljana. Pod luk spada čak 270 različitih vrsta koje su raširene u umjerenim klimatskim područjima. Najpoznatija kultivirana vrsta luka je crveni luk (Allium cepa) koji porijeklo vuče iz zapadne Azije, a u gospodarstvu je najzastupljeniji i najvažniji.

Luk ima jestivo cjevasto, a na vrhu zatvoreno mlado lišće i podzemnu lukovicu koju tvore debeli, sočni rukavci listova skupljeni na vrlo kratkoj stabljici u obliku diska, dok je korijen luka čupav. Danas se luk uzgaja za upotrebu u svježem ili konzerviranom obliku, koristi se kao začin i bez njega se ne može zamisliti niti jedna prava kuharica ili kuhar.

Bez luka, bilo da ga pržite, pirjate, karamelizirate ili svježeg koristite u salati, nema dobrog i ukusnog jela. U Hrvatskoj se uzgaja u svim krajevima, u različitim rokovima, što ovisi o podneblju.

Najzastupljenije vrste luka su luk kozjak ili ljutika, luk vlasac, srebrenac, medvjeđi luk, poriluk, šalote, češnjak, mladi luk i crveni luk.

UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Jak miris koji zadaje muke pri rezanju luka je zaslužan i za njegova ljekovita svojstva. To su tvari bogate sumporom koje se nalaze u luku, a rezanjem se ispuštaju. “Luk ima samo 42 kcal na 100 grama, od čega najviše energije dolazi od ugljikohidrata, čak 92 posto. Ovo povrće bogato je dijetalnim vlaknima, vitaminom B6, manganom, a dobar je izvor i vitamina C”, govori Marko Antunović, savjetnik za prehranu i dodaje kako luk sadrži vrlo malo zasićenih masti, kolesterola i natrija, te da je pun eteričnih ulja.

Zbog spojeva sumpora luk može spriječiti zgrušavanje krvi te može pomoći u snižavanju masnoća u krvi, čime se smanjuje mogućnost srčanog udara i bolesti krvožilnog sustava. Istraživanja koja su provedena na 100.000 ispitanika koji su u svojoj prehrani često koristili luk pokazala su 20 postotno smanjenje rizika od srčanih bolesti.

Osim srca i krvnih žila luk pozitivno utječe i na kosti te vezivno tkivo. Istraživanja provedena u Americi 2009. godine pokazala su da osobe koje često konzumiraju luk imaju čvršće kosti od onih ljudi koji luk ne koriste u svojoj prehrani.

polje-luk-radnikLuk smanjuje i upalne procese koji su povezani s prehladom za što su zaslužni izotiocijanati, koji u kombinaciji s vitaminom C i kvercitinom uništavaju štetne bakterije čineći ga idealnim dodatkom u sezoni prehlade i gripe. Istraživanja su pokazala kako konzumiranje luka smanjuje rizike od nekoliko tipova raka, među kojima su rak jednjaka, grkljana i debelog crijeva.

“Istraživanja provedena kod dijabetičara pokazala su da krom, koji se također nalazi u luku, može smanjiti brzo podizanje šećera u krvi te povećati toleranciju stanica na glukozu, smanjiti razinu inzulina, kolesterola i triglicerida”, kaže Marko. Moglo bi se reći da je luk pravi zaštitnik organizma budući da pospješuje rad krvožilnog sustava, regulira crijevnu floru, jača imunitet, djeluje antibakterijski te pročišćava cijeli organizam.

“Luk se smatra prirodnim antibiotikom jer ima širok spektar djelovanja na ljudsko zdravlje i sadržava skoro sve vitamine”, dodaje nutricionistkinja i fitness trenerica Marija Andrijašević. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se luk mora uvrstiti u svakodnevnu prehranu i da se svakog dana barem jedan obrok sastoji i od malo luka.

UZGOJ I SKLADIŠTENJE
Crveni luk se uzgaja iz sjemena, lučica ili presadnica, dok je najčešći način ipak sadnja iz lučica. Sadi se u kasnu jesen ili u rano proljeće, a najbolje uspijeva na lako strukturnom tlu s podosta humusnih tvari. Luk “voli” sunce pa mu odgovara sunčani položaj u vrtu te razmjerna vlažnost tla tijekom rasta. U vrtu, neke se biljke slažu a neke ne.

lead3To znači da određena biljka može egzistirati pored neke druge bez ometanja. Luk se ne slaže s češnjakom, kupusom i mahunama, pa kod sadnje treba pripaziti da se te biljke ne nalaze u neposrednoj blizini. Kada je riječ o cikli, mrkvi ili tikvicama, luk neće imati problema s rastom pored ovog povrća.

Kada dođe vrijeme za vađenje luka iz zemlje savjetuje se da se vadi za suha vremena jer se takav luk može duže čuvati i skladištiti. Luk se čuva na temperaturi od dva do pet Celzijevih stupnjeva, dok vlaga treba biti približno 80 posto.

I LUK UVOZIMO
Iako imamo izvrsne uvjete i veoma plodnu zemlju, pogodnu za sadnju, ne samo luka, nego i svega ostalog povrća, Hrvatska je i dalje veliki uvoznik povrća, pa tako i luka. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatska je u 2013. godini uvezla crvenog luka, češnjaka i poriluka u vrijednosti nešto većoj od 13 milijuna dolara, dok je izvoz iste godine ostao na cifri od 280 tisuća dolara.

lead2Znači, Hrvatska je uvezla 20.042 tone luka, a izvezla je samo 821 tonu tog povrća. Sljedeće godine, uvoz je ostao isti, dok se izvoz neznatno popravio i došao do brojke od 1.291 tonu izvezenog luka u vrijednosti od 772 tisuće dolara.

Ove godine, u prvih šest mjeseci za koje postoje podaci iz Komore, Hrvatska je izvezla više crvenog luka nego protekle dvije godine zajedno.

Vrijednost izvezenog luka u prvoj polovici 2015. godine iznosi milijun dolara uz 3.334 tone izvezenog crvenog luka, dok uvoz u isto vrijeme i dalje premašuje izvoz s 15.045 tona za osam milijuna dolara. Usprkos savršenim klimatskim uvjetima proizvodnja u Hrvatskoj zapinje kao i kod mnogih drugih povrtlarskih kultura.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS), ukupna proizvodnja luka, crvenog luka i češnjaka nije ni približno dobar kako bi mogao biti s obzirom na sve predispozicije koje imamo. Tako je 2009. godine ukupna proizvodnja iznosila 35 tisuća tona da bi narednih godina polako opadala pa je 2013. godine ukupna proizvodnja zapela na samo 28 tisuća tona luka, crvenog luka i češnjaka.

Prirod po hektaru je također iz godine u godinu opadao: s 24 tone 2009. godine srozao se na samo 17 tona 2013. godine, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku. Što se tiče konzumacije ovog povrća, Hrvati drže standard pa posljednjih desetak godina količina luka potrošena po kućanstvu iznosi oko 14 kilograma godišnje.

plakanje za lukomKINA ISPRED SVIH
Kada su se Kinezi odlučili ubaciti u svjetsku proizvodnju luka i češnjaka svima ostalima je bilo jasno kako će Kinezi svojim jeftinim i manje kvalitetnim lukom pokoriti svijet. To se naravno i dogodilo. Veliki damping cijena zbog ogromnih količina proizvedenog luka niti jedna država nije mogla pratiti pa je Kina postepeno postala pravi monopolist kada se govori o ovom povrću.

Prema statističkim podacima FaoStata, Kina je daleko najveći proizvođač u svijetu s više od 20 milijuna tona proizvedenog luka godišnje. Nakon nje slijedi Indija s nešto više od osam milijuna, zatim Sjedinjene Američke Države s nešto iznad tri milijuna tona proizvedenog luka godišnje. Prva europska država na toj listi je Nizozemska koja se našla tek na 12. mjestu liste najvećih proizvođača sa samo milijun i tristo tisuća tona proizvedenog luka.

Kako smo vidjeli iz podataka Hrvatske gospodarske komore, stanje u Hrvatskoj se malo po malo poboljšava pa se samo možemo nadati da će ubuduće hrvatski poljoprivrednici posaditi više hektara luka i da će im država u tome pomoći kako bi iskoristili sve svoje potencijale i bar sami sebe mogli opskrbljivati kvalitetnim lukom, češnjakom, porilukom i ostalim vrstama ovog blagotvornog povrća.

Jozo Knez
jozo@jatrgovac.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *