Istraživanje i razvoj – Belje: Inovacijski put od polja do stola

belje-zajednicka-ftd 777Proizvodnja hrane u Belju započinje od sjemena i vlastitih oranica odnosno vinograda i proteže se kroz cijeli lanac sljedivosti u svim segmentima proizvodnje

Belje je kompanija s više od tri stoljeća tradicije proizvodnje domaće hrane. Geografska lokacija kompanije u Baranji, regiji bogate i plodne zemlje, omogućila je kontinuirani rast i razvoj, kako Belja, tako i cijele regije. Proizvodnja hrane u Belju započinje od sjemena i vlastitih oranica odnosno vinograda i proteže se kroz cijeli lanac sljedivosti “Od polja do stola” i to u svim segmentima proizvodnje što se u ovoj kompaniji posebno ističe.

“Obrađujemo 20.000 hektara oranica, imamo 26 najsuvremenijih farmi, vlastitu tvornicu stočne hrane na dvije lokacije (Darda i Ivanić-Grad), 650 hektara vinograda, najsuvremeniju vinariju u regiji, vlastitu tvornicu mliječnih proizvoda i pogon za proizvodnju Baranjskog kulena, tradicionalnog proizvoda sa zaštitom zemljopisnog podrijetla. Od 2005. godine, kada je Belje postalo dio Agrokor koncerna, u sve segmente proizvodnje kompanije uloženo je 2,5 milijarde kuna”, naglašava Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica sektora marketinga i turizma.

35 GODINA KVALITETE
Specifičnost Belja su različite proizvodnje koje se nadovezuju na bazu u poljoprivrednoj proizvodnji pa je i istraživanje i razvoj podijeljeno prema proizvodnjama – mliječni proizvodi, suhomesnati trajni proizvodi i vino. Stručnjaci koji su zaduženi za razvoj u svakom od navedenih proizvodnih segmenata usko su vezani i za sam proces proizvodnje i u njemu neposredno sudjeluju.

lead1Darija Kostelić Kuhar i Maja Mladenović tako imaju odgovornost za razvojne projekte u Tvornici mliječnih proizvoda koja svake godine izbaci na tržište nekoliko novih sireva.

Razvoj proizvoda u okviru Tvornice mliječnih proizvoda dijeli se u nekoliko linija – svježi sir, krem sirevi, mliječni namazi i polutvrdi sirevi. Razvoj proizvoda u Belju je povjeren ženama, diplomiranim inženjerima prehrambene tehnologije.

Darija Kostelić Kuhar u Belju radi 14 godina i kao voditelj proizvodnje dobro je upoznala sve proizvodne linije u beljskoj mljekari. “ABC svježi krem sir upravo slavi svoj 35. rođendan jer smo s proizvodnjom krenuli u studenom davne 1980. godine i još uvijek se držimo iste recepture baznog proizvoda koji sadrži samo mlijeko, vrhnje i malo morske soli. U zadnjih nekoliko godina razvili smo brojne okuse ABC sireva, a i sada radimo probe novih okusa. Vrijeme koje nam je potrebno da bismo od inicijalne ideje došli do finalnog proizvoda je teško definirati i ovisi o sastojcima koje dodajemo. Za naše proizvode su karakteristični pravi sastojci: šunka, kulen, povrće, vlasac, hren pa su zbog toga i okusi autentični i prepoznatljivi s komadićima sastojaka”, pojašnjava Kostelić Kuhar.

PROCES PROIZVODNJE SIRA
Belje ima certificirane norme kvalitete ISO 9011, ISO 14001, OHSAS i Global Gap prema kojima su definirane procedure razvoja i praćenja kvalitete proizvoda. Izlasku novog okusa ABC sira prethodi istraživanje tržišta koje rade brand manageri, što uključuje praćenje međunarodnih baza podataka o novim proizvodima, obilazak prodajnih mjesta u cijeloj regiji, kao i komentare te prijedloge distributera s tržišta na kojima je kompanija prisutna.

U razvojnom procesu prvo kreće probna proizvodnja u kojoj se obavlja potvrda okusa. Nakon toga se provodi industrijska proba gdje se proizvod radi na realnim uvjetima redovne proizvodnje kako bi se ispitalo pojedinačno i transportno pakiranje te okus i kvaliteta proizvoda u definiranom roku trajnosti.

“Tijekom ispitivanja roka trajnosti proizvod se šalje na analizu nutritivnih elemenata i nakon toga kreiramo završne deklaracije proizvoda. U deklaracije za izvozna tržišta uključena je i služba prodaje i izvoza odnosno naši distributeri na izvoznim tržištima koji najbolje poznaju legislativu u svojim matičnim zemljama”, ističe Kostelić Kuhar.

VINSKA TRADICIJA
Vina Belje jedan su od najvažnijih proizvođača graševine, najprodavanije vinske sorte u Hrvatskoj. Puno je uloženo u razvoj graševine u zadnjih nekoliko godina, od novih nasada vinograda, izgradnje nove vinarije te samog stila vina i brendiranja vinarije, ali i cijele vinske regije. Vina Belje pravi su princ s Dunava jer su svi vinogradi smješteni u vinogradarskoj podregiji Hrvatskoga Podunavlja.

“Iako ideje za nove proizvode dolaze kroz istraživanje tržišta i praćenje trendova, kod razvoja vina one su prvenstveno vezane za potencijale određene berbe”, kaže nam Suzana Zovko, glavni enolog Vina Belje, te dodaje: “Naša vinarija smještena je usred vinograda na Banovom brdu u Baranji. Otvorena je prije pet godina, a mi je još uvijek nazivamo nova jer je jedna od najsuvremenijih vinarija u regiji s ukupnim kapacitetom od 8 milijuna litara vina. Prilikom izgradnje objekta vodili smo brigu o razvoju i inovacijama pa smo za potrebe proba, malih serija i specifičnih berbi opremili mini vinariju koja je tehnološki identična pravoj proizvodnji. Vina Belje nastaju isključivo od vlastitog grožđa pa možemo reći da poznajemo svaki grozd od kojeg nastaje naše vino.”

Suzana Zovko1Za razvoj pojedinih sorti vina izuzetno je važan i proces odležavanja u bačvama odnosno bocama. Beljski podrum u Kneževim Vinogradima prema povijesnim dokumentima datira iz 1526. godine, što je gotovo dva stoljeća prije negoli je Eugen Savojski osnovao imanje Belje 1697. godine. Posebnost podruma je bogata vinska arhiva s 20.000 boca koja se kontinuirano obnavlja. “Praćenje trendova i želja potrošača uvijek je vezano za sadašnjost i budućnost, no kroz praćenje kvalitete vina koja su pohranjena u arhivi dolaze nam i nove ideje za razvoj vina u budućnosti”, navodi enologinja Vina Belje.

lead2Osim graševine, podunavski terroir je izvrstan i za crna vina, što potvrđuju i brojne nagrade na najvažnijim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što je zlatna medalja za merlot Goldberg na nedavno održanom ocjenjivanju merlota i cabernet sauvignona u talijanskom Bergamu.

SNAŽNO BRENDIRANJE
Proces proizvodnje suhomesnatih trajnih proizvoda prema tradicionalnim recepturama potpuno je različit od ostalih proizvodnji u Belju pa je i pristup razvoju ovih proizvoda poseban. Mirabela Opančar, voditeljica proizvodnje, opisala nam je kako se razvijaju tradicionalni domaći proizvodi: “Proizvodnja Baranjskog kulena, dimljene slanine i baranjske kobasice vezana je uz tradicionalni način proizvodnje našega kraja. S obzirom na tradicionalni način proizvodnje i puno ručnoga rada naših zaposlenika stekao bi se dojam da nemamo baš prostora za razvoj i inovacije. Upravo suprotno, mi stalno nešto razvijamo. Prvo smo zapakirali Baranjski kulen u kontroliranu atmosferu kako bismo zaštitili kvalitetu proizvoda, što se pokazalo izuzetno uspješnim. Zatim smo egalizirali baranjsku kobasicu te na tržište lansirali narezanu dimljenu slaninu i kulen Belje kako bismo ih dodatno prezentirali kupcima, a kruna našeg dugogodišnjeg rada je zaštita zemljopisnog podrijetla Baranjskog kulena.”

Baranjski kulen, kao jedan od rijetkih zaštićenih proizvoda koji je dostupan na tržištu cijele regije, proizvodi se prema definiranoj specifikaciji udruge čiji je Belje član i to prema tradicionalnim recepturama prema kojima se kulen u Baranji proizvodi od početka 20. stoljeća. “Upravo zbog navedene zaštite cijela proizvodnja je pod stalnom kontrolom certifikacijske kuće i Ministarstva poljoprivrede koje u ime Europske unije kontrolira sirovine, tehnološki proces, organoleptička svojstva propisana specifikacijom te provodi kemijsku analizu proizvoda”, ističe Opančar.

Belje je kompanija koja koristi najbolje od svog podneblja i tradicije na moderan, sofisticiran i održiv način pri čemu tradicija predstavlja korijen brenda, dok velike investicije i trud djelatnika proizvodima udahnjuju život osiguravajući tržišnu opstojnost i uspjeh u svim segmentima proizvodnje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *