Ekološki proizvodi: Svijest donosi rast

mrkva-eko-proizvodi-ftd 777Svi pokazatelji na svjetskoj razini upućuju na to da je razvoj tržišta ekoloških proizvoda u stalnom porastu. Sa sve razvijenijom svijesti domaćih kupaca o važnosti zdrave prehrane pozitivan trend slijedi i hrvatsko tržište

Prema podacima njemačkog FiBL-a (Das Forschungsinstitut für biologischen Landbau), Instituta za istraživanja u ekološkoj poljoprivredi, te IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Movements), 37,5 milijuna hektara ili 0,87% poljoprivrednog zemljišta u svijetu pod ekološkom je poljoprivredom.

Da je riječ o vrlo potentnoj djelatnosti govori podatak da je svjetsko tržište eko proizvoda naraslo za tri puta u periodu 2000. – 2012. godina. Pritom se vrijednost globalnog tržišta ekoloških proizvoda procjenjuje na oko 57 milijardi eura, od čega oko 40% ili 23 milijarde eura čini europsko eko tržište, a među zemljama EU najveći su potrošači Njemačka sa 7,5 milijardi te Francuska s 4,4 milijarde eura.

Svake godine u Europskoj uniji bilježi se rast površina pod ekološkom poljoprivredom za oko 500.000 hektara. Tijekom 2012. godine pod ekološkom proizvodnjom bilo je 10 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, što čini 5,6% ukupno korištenih poljoprivrednih površina koje obrađuje 253.000 registriranih ekoloških proizvođača.

lead1Kulture koje se u europskoj ekološkoj proizvodnji najviše uzgajaju su: masline (31%), voće (21%), grožđe (17%), orašasti plodovi (13%), citrusi (2%) te ostale trajne poljoprivredne kulture (16%).

Unatoč globalnoj gospodarskoj krizi, potrošnja ekoloških proizvoda u Europskoj uniji i dalje postaje sve raširenija. Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom, prema podacima za 2012. godinu, imale su Španjolska (1,76 milijuna ha), Italija (1,17 milijuna ha), Francuska (1,03 milijuna ha), Njemačka (0,96 milijuna ha) i Poljska (0,66 milijuna ha). Promatrano u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, najveći udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu imaju Austrija (18,6%), Švedska (15,8%), Estonija (14,9%), Češka (13,3%), Grčka (11,1%) i Letonija (10,6%).

HRVATSKO EKO TRŽIŠTE
Prema podacima FiBL-a, hrvatsko tržište ekoloških proizvoda procjenjuje se na 100 milijuna eura. Tijekom 2014. godine u Hrvatskoj je evidentirano 2.194 proizvođača s površinom od 50.054 ha, što čini 4,03% u odnosu na ukupne poljoprivredne površine (1,2 milijuna hektara).

U strukturi ekološke poljoprivrede u 2014. godini najviše su zastupljene oranice s udjelom od 47,6%, zatim pašnjaci i livade (32,8%), voćnjaci (7,6%), aromatično i ljekovito bilje (5,7%), maslinici (2,9%), vinogradi (1,9%) i povrće (0,6%). U ponudi domaćih ekoloških proizvoda prevladavaju prehrambeni proizvodi: žitarice, brašno, pekarski proizvodi, voće, povrće i prerađevine, meso i prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, ljekovito bilje, med i pčelinji proizvodi, vino, maslinovo ulje, a u posljednje vrijeme na tržištu se može pronaći i organska kozmetika domaćih proizvođača.

eko-hrana-vrecicaZnak ekološkog proizvoda EU je obvezan u označavanju ekoloških proizvoda. Ako se navode pojmovi “bio”, “eko” ili “organski” na proizvodima, a nisu označeni tim znakom, potrošači o takvim proizvodima trebaju obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede – Sektor inspekcija u poljoprivredi jer se u tim slučajevima radi o obmani potrošača.

Pojmovi “organski”, “biološki”, “ekološki” te skraćenice “bio” i “eko” mogu se koristiti u označavanju proizvoda ako proizvod sadrži 95% sastojaka poljoprivrednog podrijetla koji su uzgojeni sukladno pravilima u ekološkoj proizvodnji i za koji je izdana potvrdnica/certifikat kontrolnog tijela kojim se potvrđuje sukladnost s propisanim pravilima proizvodnje.

“Prirodni resursi (tlo, voda, zrak), povoljni klimatski uvjeti, trend zdravog življenja, razvoj ekološki prihvatljivog ruralnog turizma, otvaranje novih tržišta ulaskom Hrvatske u EU, mogućnost financiranja iz EU fondova za ruralni razvoj kroz mjere agro-okolišnih potpora te organiziran i osmišljen nastup ekoloških proizvođača na tržištu svakako predstavljaju potencijal za daljnje unapređenje ekološke proizvodnje. Kao glavni nedostatak svakako se može istaknuti još uvijek nedovoljna informiranost potrošača o ekološkim proizvodima”, navodi direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.

lead2Za ekološke proizvođače dostupne su i potpore iz EU fondova. Europska komisija je propisala da od 2015. godine sve države članice moraju koristiti najmanje 30% izravnih plaćanja u poljoprivredi za financiranje proizvođača za održive poljoprivredne prakse (“greening”).

Pored izravnih plaćanja, od 2015. godine proizvođači koji su registrirani kao ekološki mogu dobiti potporu u okviruPrograma ruralnog razvoja kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj: Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja za ratarske kulture iznose 347,78 €/ha, za trajni nasad 868,18 €/ha, za povrće 576,94 €/ha te za trajni travnjak 309,94 €/ha, dok su plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja nešto manje izdašna te za ratarske kulture iznose 289,92 €/ha, za trajni nasad 723,48 €/ha, za povrće 480,78 €/ha te za trajni travnjak 258,28 €/ha.

Potpora je bespovratna u vidu godišnjeg plaćanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda i dodatnih troškova koji su rezultat usklađivanja s posebnim uvjetima, a koji nadilaze minimalno propisane uvjete.

KONTROLA EKO PROIZVODA
S obzirom na aktualnu situaciju s ekološkim jabukama Eko Severa za koje se, temeljem pisanja jednog domaćeg medija, provedenom laboratorijskom analizom utvrdilo postojanje pesticida, u Ministarstvu poljoprivrede to opovrgavaju.

“Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede poduzela je potrebne mjere vezane za slučaj ekološkog proizvođača Eko Sever. Traženo je očitovanje od kontrolnog tijela Bioinspekta d.o.o. iz Osijeka koje provodi stručne kontrole kod predmetnog subjekta te je isto dostavilo dokumentaciju iz koje je razvidno da su u srpnju 2015. godine proveli stručnu kontrolu kod predmetnog subjekta te kod istog uzeli pet uzoraka različitih proizvodnih kultura za analizu na ostatke pesticida. Prema dostavljenim analitičkim izvješćima, niti u jednom nisu utvrđeni ostaci pesticida. Spomenuto kontrolno tijelo je kod predmetnog subjekta uzelo uzorke jabuka s proizvodne parcele, skladišta i prodajnog mjesta te analitička izvješća istih ne utvrđuju ikakve ostatke pesticida. Nadalje, Poljoprivredna inspekcija je nakon dostavljene dokumentacije kontrolnog tijela na prodajnom mjestu predmetnog subjekta provela inspekcijski nadzor i uzela uzorak jabuka te ga dostavila ovlaštenom laboratoriju, a prema analitičkom izvješću zaprimljenom u Ministarstvu poljoprivrede 27. listopada 2015. godine, u uzorku jabuka nisu utvrđena sredstva za zaštitu bilja”, odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede na naš upit.

kosara-eko-proizvodiKontrola koju provode kontrolna tijela (ovlašteno ih je osam) obavezna je jednom godišnje za sve subjekte – proizvođače, prerađivače, trgovce, uvoznike. Kontrolna tijela su također obvezna na godišnjoj razini uzeti 5% uzoraka od ukupnog broja subjekata na temelju analize rizika, obaviti 10% dodatnih kontrola i 10% nenajavljenih kontrola. Subjekti su obvezni voditi robnu i financijsku evidenciju koja omogućava kontrolnom tijelu da ustanovi prodane, kupljene te količine koje se nalaze na skladištu.

Kontrolna tijela su obvezna u roku od mjesec dana od dana izvršene kontrole dostaviti Ministarstvu poljoprivrede na posebnom obrascu sve podatke o izvršenoj kontroli nad subjektom uključujući i nepravilnosti i poduzete mjere. Nadležna inspekcija jednom godišnje je obvezna provesti nadzor nad radom ovlaštenih kontrolnih tijela.

lead3Inspekcijske nadzore u ekološkoj proizvodnji provodi 21 poljoprivredni inspektor. U 2014. godini je provedeno 214 inspekcijskih nadzora kod subjekata upisanih u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Tijekom nadzora je uzeto 15 uzoraka različitih proizvoda, radi analize na ostatke pesticida i to: jabuke, lješnjak, šipak, mrkva, krastavac, celer, češnjak, uljna tikva, pšenica pir i kukuruz. Analize su radili ovlašteni laboratoriji u RH, a prema analitičkim izvješćima niti u jednom proizvodu nisu utvrđeni ostaci pesticida.

Tijekom ove godine Ministarstvo je dosad dobilo izvješća za sedam uzoraka (grah, paprika, krumpir, jabuke, ječmena kaša, riža i smeđa riža), uzetih na zagrebačkim i osječkim tržnicama koje prodaju ekološke proizvode i specijaliziranim trgovinama Zagreba i Osijeka.

“Niti u jednom od navedenih uzoraka analitički nisu utvrđeni ostaci pesticida. Kontrolno tijelo je obvezno nakon provedene stručne kontrole odmah i bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo o utvrđenim nepravilnostima koje utječu na status ekološkog proizvoda. Kontrolno tijelo ovom Ministarstvu nije prijavilo bilo kakvu nepravilnost za Eko Sever”, poručuju iz resornog ministarstva.

TRGOVCI I EKO ASORTIMAN
Asortiman ekoloških proizvoda u domaćim trgovinama iz godine u godinu sve je bogatiji. Kupci su sve više osviješteni, potražnja za dodanom vrijednošću raste u svim oblicima, a ekološki proizvodi su svakako neizostavan dio takvih potrošačkih navika.

“Slijedom trendova koje hrvatski potrošači već sada pokazuju, ali i projekcijama za naredni period, očekuje se kako će kategorija eko proizvoda i dalje rasti”, kaže nam Danijel Dugić, direktor marketinga Konzuma, te dodaje da se njihov asortiman eko proizvoda tijekom zadnjih godina kontinuirano razvijao pa je sada u ponudi više od 500 proizvoda.

Biovega Avenue MallNajviše ovakvih artikala na Konzumovim policama nalazi se u kategoriji voća i povrća te u kategorijama zdrave prehrane i svježeg asortimana. Dugić također ističe kako svaki ekološki proizvod koji Konzum uvrsti u svoj asortiman mora odgovarati zakonskoj regulativi te pritom podsjeća kako Ministarstvo poljoprivrede, usklađeno s regulativama EU, točno određuje okvire unutar kojih se neka proizvodnja smatra ekološkom, a svaki takav proizvod mora imati i ovlašteni certifikat. “Ovi proizvodi u strukturi ukupne Konzumove prodaje zauzimaju sve veći udio, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 20%.

To pokazuje da su hrvatski potrošači sve svjesniji korisnosti konzumacije eko proizvoda i utjecaja koje oni imaju na zdravlje, ali i na doprinos održivom gospodarenju prirodnim resursima. Konzum svoju podršku domaćim ekološkim proizvođačima pokazuje time što im omogućava ulaz u najširu prodajnu mrežu, ali i kroz suradnju na stvaranju privatne robne marke”, navode iz ovog trgovačkog lanca.

Veliku pažnju asortimanu ekoloških proizvoda poklanjaju i u Sparu Hrvatska. Na policama ovog trgovca može se pronaći oko 300 eko proizvoda, u što su uključeni i brendovi i privatna marka. U asortimanu se izdvajaju svježe voće i povrće, mliječni (jogurt, sir, maslac, jaja), suhomesnati i smrznuti proizvodi (povrće, sladoled, deserti), kruh i peciva te suhi asortiman (brašno, tjestenine i umaci, namazi, grickalice i čokolade, razni napici i sokovi, konzervirano povrće, ulje i dr.). Premda je eko asortiman u prosjeku 25-30% skuplji u odnosu na konvencionalni, iz Spara navode kako prodaja ovih proizvoda zadnjih godina raste te da takav trend očekuju i ubuduće.

Na pitanje očekuju li daljnji rast eko tržišta u Hrvatskoj te koji su glavni razlozi budućeg razvoja ove kategorije proizvoda, odgovaraju: “Da, očekujemo rast. Ljudi su sve bolje informirani o štetnosti GMO uzgoja na okoliš i negativnom utjecaju prerađene hrane na čovjekovo zdravlje pa je stoga sve veći naglasak na prirodnome. Kupac dobiva gotovi proizvod iz prirode, koji nije tretiran pesticidima, bez GMO-a, dodatnih pojačivača okusa ili umjetnih aroma.

lead4“Svi ekološki proizvodi prolaze vrlo strogi proces kontrole internih audita Spara Hrvatska. To podrazumijeva dobivanje svih potrebnih certifikata od strane dobavljača, a tri puta godišnje se uzimaju uzorci i rade provjere u ovlaštenim laboratorijima, ističu iz tvrtke.

Od drogerijskih lanaca u ponudi eko proizvoda osobito se ističe dm. “Cilj nam je u sve kategorije proizvoda koje nudimo uključiti i one iz ekološke proizvodnje. Tako ove proizvode nudimo u kategorijama hrane i dječje hrane, dodataka prehrani, napitaka, domaćinstva, njege lica i tijela, dekorativne kozmetike i kućnih ljubimaca.

Trenutačno imamo gotovo 1.300 proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa smjernicama održivog razvoja, a ukupno čine gotovo 9% udjela u ukupnom broju proizvoda. Posebno smo ponosni na dm-ovu vlastitu marku prirodne kozmetike alverde koja je prošle godine proslavila 25. rođendan”, naglašava Tanja Hrvojević, menadžerica za asortiman iz dm-a.

Ona dodaje kako tijekom proteklih godina bilježe kontinuirani rast prodaje ekoloških proizvoda, osobito u segmentu prehrane u kojem rast prodaje iznosi više od 7%, dok udio eko proizvoda u ukupnom prometu iznosi 5,7%. “Zato smo ove godine u asortiman uveli i vlastitu marku namirnica iz ekološke proizvodnje dmBio, a riječ je o prvoj vlastitoj robnoj marki dm-a u segmentu prehrane”, kaže Hrvojević te dodaje kako najviše hrvatskih ekoloških proizvođača imaju u kategoriji hrane. Podrška domaćim eko proizvođačima iskazana je i kroz natječaj “…jer najbolje dolazi iz prirode!” u kojem su lani odabrali devet obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava čiji se proizvodi danas nalaze u prodavaonicama dm-a diljem Hrvatske u kategorijama osviještene prehrane i prirodne kozmetike.

Prvi trgovački lanac u regiji s isključivo ekološkim proizvodima, bio&bio, u vlasništvu tvrtke Biovega, u svom asortimanu uključuje više od 3.000 certificiranih eko proizvoda u kategorijama hrane, dodataka prehrani, prirodne kozmetike, proizvoda za čišćenje, kao i literaturu vezanu uz zdrave stilove življenja.

broj fizickih i pravnih osoba u ekoloskoj proizvodnjiPonuda se temelji na domaćim i stranim proizvodima dostupnih u 15 trgovina: šest u Zagrebu, tri u Splitu te po jedna u Rijeci, Puli, Osijeku, Varaždinu i Dubrovniku, a uskoro je planirano otvorenje još dvije trgovine u Zagrebu, u City Centru East i West. Jadranka Boban Pejić, direktorica Biovege, ističe kako im je u razvojnom smislu važan fokus na širenje ponude domaćih proizvoda, prije svega svježeg povrća i voća te prerađevina (zimnica).

“Biovega je još 2002. godine započela projekt suradnje i poticanja domaćih eko poljoprivrednika koji predstavlja jedinstvenu praksu u Hrvatskoj i čiji su rezultati vidljivi povećanjem domaće eko proizvodnje. S obzirom na rast broja prodajnih mjesta i veći broj kupaca, vjerujemo da imamo veliki potencijal za dodatni razvoj ovog segmenta naše ponude”, kaže Boban Pejić. Ona pritom dodaje kako je tvrtka u proteklim godinama bilježila organski rast od 10%, a pozitivan trend ilustrira i podatkom o rastu broja zaposlenih koji je sa 105 u 2010. godini došao na sadašnjih 143 djelatnika.

Kao i bio&bio, specijalizirani trgovački lanac eko proizvodima Garden trenutno nudi više od 3.000 proizvoda i to u okviru kategorija hrane, kozmetike, proizvoda za djecu, dodataka prehrani te ekoloških sredstava za održavanje kućanstva, a ponuda uključuje i veliki izbor bezglutenskih proizvoda svjetskih proizvođača. Garden na tržištu ekoloških proizvoda posluje nešto više od sedam godina s četiri trgovine koje se nalaze u Zagrebu.

“Kupovina organske hrane je odgovorna kupovina i sve je više obitelji toga svjesno jer izborom ekoloških namirnica izravno utječemo na zdravlje i pokazujemo odgovornost ne samo prema sebi, nego i prema drugima i prirodi. Surađujemo s desetak hrvatskih proizvođača, a domaći proizvodi koji se mogu naći na policama Gardena su svježi začini, kruh i peciva, tofu i seitan, sjemenke, žitarice, brašna, namazi, ocat, mlada pšenica, kupinovo vino te mesni proizvodi. Suradnja je uspješna i traje dugi niz godina te se nadamo da će se tim tempom i nastaviti”, navode iz tvrtke te zaključuju: “Svi pokazatelji na svjetskoj razini upućuju na to da je razvoj tržišta ekoloških proizvoda u stalnom porastu. Dobrobiti konzumacije ekoloških proizvoda te pozitivan utjecaj na sve aspekte života dovoljno su dobri razlozi za rast i razvoj ovoga tržišta.”

Goran Pavlović
goran@jatrgovac.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *