Industrijska proizvodnja u EU pala 0,6 posto, u Hrvatskoj 0,8 posto

industrijska-proizvodnja-midiU studenom je, nakon dva mjeseca rasta, pala domaća sezonski prilagođena industrijska proizvodnja. Najveći skok, 3,3 posto, na mjesečnoj razini zabilježila je Grčka.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je u studenom na mjesečnoj razini, nakon dva mjeseca rasta, a pad je zabilježen i na razini Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je u studenom 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema podacima Eurostata uvećana 0,9 posto.

U rujnu je zabilježila je najveći skok među zemljama EU, za 5,6 posto.

Hrvatska se tako našla uz bok Francuskoj gdje je sezonski prilagođena proizvodnja u studenom smanjena na mjesečnoj razini za 0,9 posto.

Najviše je među zemljama EU prema raspoloživim podacima Eurostata u studenom smanjena industrijska proizvodnja u Portugalu, za 4,9 posto, na Malti, za 3,7 posto, i Nizozemskoj, za 3,1 posto.

Najveći je skok industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u studenom zabilježila Grčka, za 3,3 posto. Slijedi Slovačka s povećanjem proizvodnje za 1,9 posto.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u studenom za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata zabilježila isti postotni rast.

Kočnica za razinu industrijske proizvodnje u EU u studenom bilo je smanjenje proizvodnje energije za 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,4 posto. Smanjena je i proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,3 posto.

Povećana je – za skromnih 0,5 posto – samo proizvodnja intermedijarnih dobara.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala u studenom za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana 0,8 posto.

Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 4,3 posto, te proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,9 posto.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana u Hrvatskoj porasla u studenom za 2,7 posto, pokazuje izvješće Eurostata, više nego upola sporije nego u listopadu, te istim tempom kao i u kolovozu.

Gotovo isti je rast industrijske proizvodnje zabilježila i Francuska, za 2,8 posto.

Najviše je na godišnjoj razini u studenom poskočila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 14,2 posto, te u Slovačkoj, za 11,9 posto. Najviše se smanjila proizvodnja u Nizozemskoj, za 8,0 posto, i Estoniji, za 6,2 posto.

Na razini Europske unije industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana porasla je u studenom na godišnjoj razini za 1,4 posto. U prethodnom je mjesecu uvećana 2,4 posto.

Najviše je pritom povećana proizvodnja kapitalnih roba, za dva posto, te intermedijarnih dobara, za 1,8 posto. Smanjena je samo proizvodnja energije, za 1,2 posto.

Eurozona je također u studenom zabilježila gotovo upola sporiji rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini nego u mjesecu ranije, za 1,1 posto.

Najviše je u zoni primjene jedinstvene europske valute u studenom povećana proizvodnja intermedijarnih roba, za 2,1 posto, a najviše je smanjena proizvodnja energije, za 2,8 posto. (banka.hr/Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *