Profil kompanije: Viro tvornica šećera d.d.

Viro-traka-secer-ftd 777Previranja na tržištu šećera stavila su Viro Grupu pred velike izazove. To pokazuje i kretanje cijene dionice koja je od početka 2012. bilježila rast sve do početka 2014. kada je dosegnula 618,99 kn, no danas je njena vrijednost gotovo prepolovljena (315 kn)

Tvornica šećera u Virovitici najmlađa je i najmodernija šećerana u Hrvatskoj. Gradnja tvornice započela je 1976., a u probnu proizvodnju puštena je 1980. godine. Dnevni kapacitet prerade iznosi 4.000 tona šećerne repe.

Tvornica je od početka rada osposobljena i za preradu alternativnih sirovina za proizvodnju šećera, od kojih je najznačajniji uvozni sirovi šećer od šećerne trske. Od 1984. godine tvornica posluje u sastavu PIK-a Virovitica, a prestankom njegova rada 1991. godine ponovno postaje samostalni poslovni subjekt.

TURBULENTNO RAZDOBLJE
Tvornica šećera Virovitica se od svog osnivanja nalazila u teškom položaju zbog administrativnog određivanja cijene šećera i nedovoljne količine sirovina, što nije moglo osigurati kvalitetno poslovanje i ostvarivanje dobitka. Situacija se donekle popravila u drugoj polovici 1980-ih godina uvođenjem programa uslužne dorade šećerne repe iz Mađarske i značajnim ulaganjima u proizvodnju šećerne repe.

lead1No, 1990-ih veliki uvoz i nekontrolirani ilegalni ulaz šećera ugrozili su domaću proizvodnju i drastično smanjili cijenu šećera, a hrvatske su se šećerane našle pred kolapsom.

U tako teškoj ekonomskoj situaciji Tvornica šećera Virovitica nije mogla dalje poslovati. Osječka tvrtka Novalić kupila je tvornicu 1998. godine, a nedugo nakon toga preuzela ju je nizozemska tvrtka Cosun.

Samo godinu dana kasnije nad tvornicom je otvoren stečajni postupak zbog ukupnog dugovanja većeg od 575 milijuna kuna. Nakon restrukturiranja tvornice i zaustavljanja negativnih trendova u poslovanju stvoreni su uvjeti da se prodajom na tržištu pronađu strateški partneri kako bi tvornica izašla iz stečaja i nastavila s radom.

Tako su u lipnju 2002. godine tvrtke EOS-Z iz Zagreba i Robić iz Velike Gorice zajedničkom ponudom kupili svu imovinu Tvornice šećera Virovitica u stečaju za iznos od 110 milijuna kuna. Istovremeno je osnovana tvrtka Viro, društvo s ograničenom odgovornošću, na koju je prenesena kupljena imovina tvornice. Viro je započeo s radom 5. rujna 2002. godine.

GLAVNI PROIZVODI
Viro proizvodi bijeli šećer, smeđi šećer i šećer u kocki za kućanstva te pasterizirani tekući šećer koji je u prvom redu namijenjen za industriju bezalkoholnih pića. Kako bi maksimalno iskoristili šećernu repu, u tvrtki proizvode i suhi briketirani repin rezanac, koji pripada kategoriji visokokvalitetne stočne hrane, te melasu, koja se koristi u industriji alkohola i kvasca.

Bilanca - RDiGPasterizirani tekući šećer je novi proizvod Viro tvornice šećera. Dobiva se miješanjem obrađene, kemijski pripremljene vode i kristalića saharoze. Za otapanje šećera koristi se vodovodna voda, no može se koristiti i bunarska iz bunara u krugu šećerane. Završna kvaliteta mora odgovarati specifikacijama i lokalnim propisima.

Pasterizirani tekući šećer prvenstveno se radi za tvornice bezalkoholnih pića, dok se tekući šećer isporučuje u kamionskim cisternama. Melasa se industriji alkohola i kvasca nudi kao vrijedna sirovina, utovarena u kamionske ili vagonske cisterne. Suhi briketirani repin rezanac domaćim i inozemnim kupcima nudi se u obliku rinfuze utovaren u kamione ili vagone te pakiran u višeslojnoj natron vreći. S područja susjedne Mađarske dobavlja se kvalitetna šećerna repa kojom se popunjavaju preradbeni kapaciteti tvornice.

KOOPERANTI I PARTNERI
Viro tvornica šećera stalno surađuje s oko 600 kooperanata kojima pruža stručnu i financijsku pomoć. Na taj način kooperanti svakodnevno imaju na raspolaganju savjete 12 inženjera agronomije zaposlenih u šećerani, a osigurano im je i financiranje proizvodnje šećerne repe od nabave sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava do vađenja.

U svom poslovanju Viro tvornica šećera oslanja se na vrlo široki krug domaćih poslovnih subjekata. U domeni ugovaranja i nabavi šećerne repe Viro surađuje s više od 500 domaćih obiteljskih gospodarstava, poljoprivrednih zadruga i velikih proizvođača repe, poput Belja, Fermoprometa, PP Orahovice, Dibe Suhopolje, PZ Čakovca i drugih.

U pripremi proizvodnje šećerne repe Viro ugovara nabavu potrebnih repromaterijala, a pri tome se uglavnom oslanja na domaće dobavljače kao što su Petrokemija Kutina, Agrokor, Chromos Agro, Hostonski, Agrochem Max, Poljoopskrba Zagreb, KWS Sjeme Hrvatska i druge. Veliki domaći dobavljači roba i usluga još su Hrvatske željeznice, INA, Končar, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda, ZM Montag, Đuro Đaković, CKTZ, Bel ambalaža, Bilokalnik, Agrokontrola, Luka Rijeka, Romić Promet i drugi. S druge strane, najveći domaći kupci proizvoda šećerane Viro su Konzum, Podravka, Cedevita i Kraš.

novcani tijek - promjene kapitalaViro tvornica šećera surađuje s brojnim partnerima u Europskoj uniji u svim segmentima svog poslovanja. Tehnologija proizvodnje šećera i oprema ugrađena u šećerani proizvedena je u njemačkoj tvrtki BMA, jednom od najuglednijih svjetskih proizvođača.

Potpuno automatsko upravljanje proizvodnjom šećera temelji se na tehnologiji tvrtke Siemens, a i najveći dio ostale opreme u tvornici nabavljen je na tržištu Europske unije.

vlasnik/nositelj racuna/imateljOprema za novu pakirnicu kupljena je od renomiranih proizvođača Bosch-Hesser i Krones, dok su pogoni za proizvodnju tekućeg šećera nabavljeni u Švicarskoj i predstavljaju najmoderniju liniju za proizvodnju ove vrste šećera u Europi. Čak 90 posto proizvodnje šećera iz šećerne repe Viro plasira na zahtjevno europsko tržište, najviše na tržišta Njemačke, Engleske, Slovačke, Italije, Mađarske i Slovenije.

Ugovori o prodaji šećera sklapaju se s kupcima s kojima Viro ima uspješnu poslovnu suradnju.

Tvrtka također izvozi i veći dio svoje proizvodnje suhog briketiranog repinog rezanca, i to uglavnom na tržište Italije. Viro je sa suhim briketiranim repinim rezancem prisutan i na tržištu Mađarske i Slovenije.

performans dionice u odnosu na indexNagradom “Zlatna repa” šećerana svake godine nagrađuje proizvođače repe koji su ostvarili najbolje rezultate. Ovim priznanjem zahvaljuju kooperantima i partnerima na suradnji, ali i potiču konkurenciju i motivaciju proizvođača šećerne repe da svake godine ostvare što bolje proizvodne rezultate.

Ulaganjima u modernu opremu i obrazovanje zaposlenika omogućena je proizvodnja po suvremenim metodama poštujući standarde sigurnosti i zdravstvene ispravnosti. Proizvodi imaju i međunarodno priznate certifikate HACCP i ISO 9001:2008, ISO 22000:2005, ISO 14001:2004 te certifikate za košer i halal proizvode.

ZAŠTITA OKOLIŠA
Viro je veliki potrošač prirodnoga plina, glavnog energenta za proizvodnju šećera. Tijekom 2014. godine, u kampanjama prerade šećerne repe i sirovog trščanog šećera, potrošeno je ukupno 16.358.599 Nm³ prirodnoga plina. Emisije u zrak nastaju u energani pri spaljivanju prirodnoga plina te iz vapnene peći pri izgaranju koksa i proizvodnje vapna.

fundamentalni pokazateljiEmisije u zrak jednom godišnje kontrolira ovlašteni laboratorij, a usklađene su s Planom praćenja emisije CO2, dostavljenom Agenciji za zaštitu okoliša i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Novim rješenjem u Dozvoli za emisije stakleničkih plinova izuzimaju se emisije iz proizvodnje vapna.

Druga emisija u zrak je emisija krutih čestica porijeklom iz procesa sušenja repnog rezanca uz istovremenu pojavu plinova koji nastaju prilikom izgaranja prirodnoga plina u postupku sušenja.

Vrijednosti emisije krutih čestica redovito prate ovlaštene tvrtke. Sve izmjerene vrijednosti su u dozvoljenim granicama, a od 2013. godine Viro je u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama.

pokazatelji poslovanjaŠećerana ima vlastiti uređaj za preradu i pročišćavanje otpadnih voda (anaerobni i aerobni dio).

Osim oborinskih i tehnoloških voda, uređaj pročišćava i otpadne vode grada Virovitice. Kako bi se maksimalno smanjila količina svježe vode potrebne u određenim fazama proizvodnje šećera, reciklira se voda koja služi za istovar i pranje repe u tvornici te voda koja se koristi u krugovima rashladnih voda.

Na taj način Viro uštedi značajne količine svježe vode. Tvornica ima i vlastito postrojenje za proizvodnju tehnološke pare od koje se proizvodi električna energija za vlastite potrebe (kogeneracija). Povremeno se u procesu proizvodnje pojavljuju viškovi električne energije koji se distribuiraju u elektroenergetsku mrežu. Otpad koji nastaje u proizvodnji šećera preuzimaju tvrtke specijalizirane za zbrinjavanje otpada prema zakonski propisanim smjernicama.

AKTUALNO POSLOVANJE
Ukupni konsolidirani prihodi tijekom prvih devet mjeseci 2015. godine iznose 725,6 milijuna kuna i 4,2% su viši od prihoda u istom razdoblju prošle godine. Društvo je ostvarilo pozitivno poslovanje: dobit za prvih devet mjeseci iznosi 2,45 milijuna kuna, što je prvenstveno rezultat ušteda u konsolidiranim troškovima osoblja koji su smanjeni za 21,80% na 36,27 milijuna kuna te zbog 7,26% niže amortizacije koja je iznosila 47,53 milijuna kuna.

profitabilnost-zaduzenostTvrtke na koje se odnose konsolidirani financijski izvještaji Grupe su Viro tvornica šećera d.d. Zagreb koja posjeduje 100,00% vlasništva tvrtke Sladorana d.o.o. Županja.

S druge strane, Sladorana je vlasnik 67,05% temeljnog kapitala tvrtke Slavonija Županja d.d. Županja.

Viro tvornica šećera d.d. Zagreb također ima 100,00% udjela u temeljnom kapitalu tvrtke Viro-kooperacija d.o.o. Županja te 17,58% u temeljnom kapitalu Slavonija Županja d.d. Županja.

Viro tvornica šećera d.d. i društva uključena u konsolidaciju (Grupa) u poslovnoj 2014. godini ostvarila su ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 1.083,213 milijuna kuna. Ukupni poslovni prihodi iznose 1.071,805 milijuna kuna, a financijski prihodi 11,408 milijuna kuna.

Ukupni konsolidirani rashodi u poslovnoj 2014. godini iznose 1.312,67 milijuna kuna. Poslovni rashodi iznose 1.272,98 milijuna kuna i čine 97% ukupnih rashoda, dok materijalni troškovi predstavljaju 85% poslovnih rashoda.

Sukladno tome, Grupa je u poslovnoj 2014. godini ostvarila gubitak u iznosu od 229,46 milijuna kuna.

INVESTICIJSKI CIKLUS
Plan investicija šećerana za 2015. godinu je ambiciozan, a povoljna okolnost je mogućnost sufinanciranja sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) za razdoblje 2014. – 2020. godine.

Plan se temelji na daljnjem povećanju energetske učinkovitosti postrojenja te rekonstrukciji i sanaciji određenih dijelova pogona u cilju održavanja visoke razine sigurnosti proizvodnog procesa te što boljoj pripremi za razdoblje poslovanja šećerana nakon ukidanja proizvodnih kvota u EU od 2017. godine.

lead3U Viru je za 2015. godinu predviđeno ugovaranje proizvodnje šećerne repe na 8.400 hektara, što znači da je cilj preraditi 414.000 tona šećerne repe iz čega se na razini godine želi proizvesti 58.000 tona šećera, 17.000 tona melase, 10.000 tona suhog peletiranog rezanca i 37.000 tona prešanog rezanca.

Osim šećerne repe, u planu je i prerada sirovog trščanog šećera. Sladorana planira ugovoriti 8.850 hektara na temelju čega će se preraditi 485.700 tona šećerne repe. Iz toga će se dobiti 68.000 tona šećera, 17.000 tona melase i 20.400 tona suhog rezanca.

promet i kretanje cijena dionicePlan investicija tvrtke Slavonija Županja temelji se prvenstveno na sufinanciranju sredstvima iz programa EU fondova za što su se stekli uvjeti budući da je tvrtka u proteklom periodu povećala iskorištenost kapaciteta, smanjila troškove restrukturiranjem radnih procesa te poboljšala pokazatelje poslovanja.

Planiranim investicijama želi se povećati konkurentnost proizvoda ulaganjem u postojeću proizvodnu opremu i proširenje skladišnog i manipulativnog prostora. Tvrtka je tijekom 2015. nastavila s povećanjem iskorištenosti kapaciteta te vlastitu meljavu brašna želi podići na 28 tisuća tona.

KRETANJE CIJENE DIONICE
napomenaDruštvo je uvršteno u Službenu kotaciju na Zagrebačkoj burzi. Temeljni kapital društva iznosi 249,6 milijuna kuna, a podijeljen je na 1.386.667 dionice bez nominalne vrijednosti. Tržišna kapitalizacija iznosi 436,8 milijuna kuna.

Prosječno dnevno trgovanje ovom dionicom promatrano od početka 2012. godine kreće se na razini oko 150 tisuća kuna (ili ukupno 100,7 milijuna kuna prometa).

Tijekom posljednje dvije godine kompanija nije isplaćivala dividendu. Cijena dionice od početka godine pala je 4,76%, s 330,00 na 315,00 kuna (prema zaključnim cijenama trgovanja na 7. siječnja i 17. studenoga 2015.).

Credos odjel analize
credos@credos.hr
credos logo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *