Rast cijena hrane i pića ublažio deflatorne pritiske

Analitičari HGK očekuju da će ovogodišnja deflacija u Hrvatskoj biti nešto niža nego u 2015. te da će potrošačke cijene rasti do jedan posto. U RBA procjenjuju da će do blagog jačanja inflacije doći tek krajem 2016. budući da se tada očekuje rast cijene sirove nafte.

rast-cijena-midiGodišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u siječnju je zabilježila pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Potrošačke su cijene u odnosu na prosinac 2015. zabilježile pad od 0,7 posto, dok su odnosu na siječanj 2015. pale 0,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Snažniji pad cijena na mjesečnoj razini zaustavile su prvenstveno više cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su zabilježile rast od 1,3 posto u odnosu na prosinac 2015., kažu analitičari RBA.

HGK ističe kako potrošačke cijene padaju već sedmi mjesec zaredom te da je siječanjski pad nešto dubljoj nego prethodnog mjeseca.

Domaća je deflacija posljedica kombinacije uvezenih deflatornih pritisaka te niske domaće potražnje i povećane konkurencije na domaćem tržištu zbog pristupanja Hrvatske EU, tumače u HGK.

Od izravnih uvezenih deflatornih pritisaka, najznačajniji su oni u vezi s nižom cijenom sirove nafte (koje su u siječnju bile na oko 63 posto razine cijene iz istog mjeseca prošle godine), iako se i većinom ostalih sirovina već duže vrijeme trguje na tzv. “medvjeđem tržištu” (godišnji pad MMF-ovog indeksa cijena sirovina bez energije, tzv. non-fuel, u siječnju je iznosio -16,6 posto, pri čemu su cijene hrane pale za 12,2 posto).

Pad maloprodajnih cijena goriva i maziva za automobile u Hrvatskoj koje čine 6,09 posto potrošačke košarice, u siječnju je ostvaren na razini od -4,7 posto (znatno manje nego u siječnju prošle godine kada je pad bio na razini od 14,3 posto), što je izravno snizilo godišnju stopu rasta agregiranog indeksa potrošačkih cijena za 0,3 postotna boda.

“Nakon točno godine dana, na godišnjoj su razini pale i cijene hrane koje pojedinačno imaju najveći udio u hrvatskoj potrošačkoj košarici (27,44 posto), spustivši izravno razinu agregiranog indeksa potrošačkih cijena za 0,2 postotna boda”, kažu u HGK.

Analitičari HGK ističu kako je očito da su kućanstva i dalje oprezna pri potrošnji, odnosno da na tržištu rada nisu stvoreni preduvjeti za promjene potrošačkih mogućnosti (u siječnju je zabilježen povijesno nizak broj zaposlenih prema registriranim podacima).

Suzdržanost u potrošnji sugerira i razina temeljnog indeksa potrošačkih cijena (bez volatilnih cijena hrane i energije) koji je u prosincu prošle godine iznosio 100 (dakle, na godišnjoj razini bez promjene cijena), a u godišnjem prosjeku 2015. godine rast je ostvaren na razini od tek 0,3 posto.

Analitičari primjećuju da je i u SAD-u i na području eurozone snažniji oporavak indeksa potrošačkih cijena i temeljnog indeksa potrošačkih cijena nego u Hrvatskoj, iako SAD i eurozona trenutno vode oprečne monetarne politike. U siječnju je u SAD-u godišnji rast temeljnog indeksa iznosio 2,2 posto, što je njegova najviša razina rasta u posljednje četiri i pol godine, dok je godišnji rast indeksa potrošačkih cijena ostvaren na petnaestomjesečnoj rekordnoj razini od 1,4 posto.

Najviša razina godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena u posljednjih 15 mjeseci u siječnju očekuje se i na području eurozone (0,4 posto), a temeljnog indeksa na razini od 1 posto (najviše od listopada prošle godine kada je iznosio 1,1 posto).

Analitičari HGK procjenjuju da će deflacijski pritisak s vanjskih tržišta uslijed kretanja cijene nafte biti blaži nego 2015. (prema prognozama MMF-a, prosječna cijena ove godine past će za oko 17 posto na godišnjoj razini).

“Pad potrošačkih cijena nije specifičan samo za Hrvatsku, jer su i na području Europske unije potrošačke cijene niske duže vrijeme. Međutim, u Hrvatskoj očekujemo blaže deflatorne pritiske nego prošle godine te očekujemo da će rast potrošačkih cijena u ovoj godini biti na niskoj razini, do 1 posto“, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Analitičari RBA smatraju pak da bi tek krajem 2016. moglo doći do blagog jačanja inflacije uslijed očekivanog porasta cijena sirove nafte. (banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *