Hoće li 2016. biti godina poreza na šećer?

Netom započeta 2016. mogla bi biti godina poreza na šećer jer nekoliko velikih zemalja razmišlja o uvođenju novih nameta za zaslađenu hranu i napitke s ciljem suzbijanja pretilosti i punjenja državne blagajne.

secer-zlica-midiGodinama već iz sektora zaštite javnog zdravlja pozivaju na takve poteze kojima bi se pridružilo u borbi protiv rastućih problema s pretilošću, koja poprima epidemijske razmjere i povećava broj oboljelih od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih bolesti, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju.

Zagovornici takvih mjera nadaju se da će porezi dovesti do povećanja cijena proizvoda s visokim udjelom kalorija i rezultirati padom potrošnje, na isti način kao što su porezi na duhan pomogli smanjenju pušenja.

Protivnici pak kažu da takvi porezi ne pridonose zdravlju, da nepošteno ciljaju određenu vrstu proizvoda, ugrožavanju radna mjesta i dodatno opterećuju siromašne.

Skandinavske zemlje imaju takve poreze dugi niz godina, s različitim uspjehom, a 2012. godine pridružile su im se Francuska i Mađarska te dvije godine nakon toga i Meksiko. Neki stručnjaci pak kažu da su ti porezi u sve većoj primjeni jer zemlje njima nastoje osnažiti javne financije u neizvjesnom globalnom gospodarstvu, dok je nova generacija potrošača zabrinutija za vlastito zdravlje i manje vjeruje korporacijama.

Sad Indija, Filipini i Indonezija razmišljaju o sličnim mjerama, dok se o tom pitanju u britanskom parlamentu raspravljalo krajem prošle godine, a u siječnju 2016. premijer David Cameron poručio je da ne isključuje mogućnost uvođenja poreza na šećer. Kelly Brownelll, dekan Duke University’s Sanford School of Public Policy u Sjevernoj Karolini, kazao da je Meksiko bio ključan s obzirom na popularnost bezalkoholnih pića u toj zemlji.

“Činjenica da su (proizvođači bezalkoholnih pića) u Meksiku izgubili prilično je zapanjujuća”, kazao je Brownell.

Coca-Cola i PepsiCo, koji dominiraju globalnim tržištem bezalkoholnih pića, vrijednim gotovo 870 milijardi dolara mjereno godišnjom prodajom, nisu željeli komentirati pitanja vezana uz porez na šećer. Uputili su novinare na trgovačko udruženje Međunarodno vijeće udruženja industrije bezalkoholnih pića (ICBA).

secer-poret01-midiIzvršna direktorica ICBA Kate Loatman je kazala da se udruženje punionica u Meksiku protivilo tome porezu i u suradnji sa zakonodavcima i medijima su željeli istaknuti kako se tim porezom ne bi poboljšalo javno zdravlje.

Na pitanja o Indiji, Filipinima, Indoneziji i Britaniji kazala je: – Premda shvaćamo zašto su takve rasprave pokrenute u tim zemljama, ono što je ključno jest da porezi ne poboljšavaju javno zdravlje ni u jednoj zemlji.

Rasprava o porezima usredotočila se na bezalkoholna gazirana pića jer pobornici dobrog zdravlja kažu da ona daju takozvane “prazne kalorije” sa slabim nutritivnim vrijednostima pa oni koji ih piju ne osjećaju sitost koju osjećaju kod konzumacije krute hrane poput čokolade ili slatkiša pa stoga ne jedu manje. Kao rezultat toga, nameti u zemljama poput Francuske pokrivaju samo pića, dok u nekim zemljama gdje taj porez obuhvaća širi spektar proizvoda, kao u Meksiku, namet na hranu s visokim udjelom šećera manji je u usporedbi s onim na pića.

UČINCI NA ZDRAVLJE
Meksički porez uveden je u siječnju 2014. u sklopu vladine strategije usmjerene poboljšanju zdravlja jedne od najdebljih nacija u svijetu, gdje je 70 posto odraslih i 34 posto djece prekomjerne težine ili pretilo. Obuhvaća zašećerenu hranu i pića, čija je potrošnja snažno skočila u protekla dva desetljeća.

U prvoj godini nakon što je uveden porez po litri od 1 pezosa (0,07 dolara), zbog čega su cijene porasle za 10 posto, potrošači su u prosjeku mjesečno kupili 6 posto manje bezalkoholnih pića, prema podacima BMJ Journala objavljenima u siječnju.

Čak štoviše, smanjenje potrošnje je ubrzavalo prema kraju godine i u prosincu dosegnulo 12 posto. Također je zabilježen 4-postotni rast potrošnje na pića koja nisu opterećena tim porezom, poput flaširane vode, pokazala je studija.

“Primjena tog poreza u Meksiku mjera je za prevenciju pretilosti i dijabetesa koja je našu zemlju pozicionirala među lidere u području javnog zdravlja”, objavio je u listopadu tamošnji institut za javno zdravlje. No učinci na javno zdravlje pitanje je o kojemu bi se dalo raspravljati.

Tom Sanders, profesor nutricionizma u King’ College London, kazao je kako stupanj smanjenja potrošnje koji je zabilježen u Meksiku odgovara približno jednoj kockici šećera manje na dan ili “kapi u moru kalorija”.

Štoviše, studija iz 2014. godine koju je naručila Europska komisija pokazala je da porezi na hranu smanjuju potrošnju proizvoda koji su njima opterećeni i da se potrošači samo prebace na jeftinije brendove.  A s obzirom na vrlo malo dostupnih empirijskih podataka, nema jasnih dokaza o razmjerima u kojima ti porezi mogu pomoći javnom zdravlju. Pa ipak, prošle godinu poreze su uveli Čile, Barbados i Dominikanska Republika, a Belgija je uvela jedan porez u siječnju ove godine.

UČINCI NA POSLOVANJE KOMPANIJA
U Indiji je vijeće koje je imenovala tamošnja vlada predložilo porez od čak 40 posto na zaslađena pića u sklopu šireg fiskalnog preustroja. Iz indijskog ogranka Coca-Cole, koji zapošljava 25.000 ljudi, u prosincu su objavili da bi takav prijedlog doveo do oštrog pada prodaje i da u takvim uvjetima neće imati izbora doli zatvoriti neke tvornice i pogone.

Indija i ostala tržišta u razdoblju ključna su za proizvođače bezalkoholnih pića jer njihova sve brojnija srednja klasa sve više kupuje pakirane proizvode. To im je pomoglo da nadoknade slabiju potrošnje na zasićenim tržištima poput SAD-a, gdje prodaja bezalkoholnih gaziranih pića posljednjih 10 godina zaredom jer sve više ljudi bira pića koja smatra zdravija.

secer-porez-midiSličan prijedlog na Filipinima, koji je odobrio odbor tamošnjeg parlamenta u studenome lani i još puno mu vremena treba da dobije zeleno svijetlo, predviđa porez od 0,22 dolara po litri bezalkoholnog pića. To je trostruko više nego u Meksiku i zasigurno će zatresti to tržišta velikih potencijala, upozoravaju analitičari. Kako bi pratile promijenjenu potražnju, tvrtke su povećale ponudu niskokaloričnih pića, koji su često izuzeti o plaćanja takvih poreza.

Tvrtke u SAD-u povukle su iz škola bezalkoholna pića s visokim udjelom kalorija, na pića stavili oznake koliko kalorija sadrže, te financirale programe fizičke aktivnosti i prehrane.

Meksički porez bio je ključan korak jer je bio dokaz da je to moguće učiniti i da utječe na potrošnju, kazao je Kelly Henning, koji vodi programe javnog zdravlja u Bloomberg Philathropies, zakladi bivšeg gradonačelnika New York Cityja, koja je pomogla financirati kampanju za uvođenje meksičkog poreza. (liderpress.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *