Hrvatska mora pojačati kontrolu svih vina koja se stavljaju u promet

vina-boce-midiBez ulaganja u vinograde i preradu vina, usklađivanja kvalitete vina po stilu i trendu koji traži globalno tržište naši vinari teško da će moći opstati i na domaćem tržištu, a o izvozu neće moći ni razmišljati.

Naime, sve je veći uvoz jeftinog nekvalitetnog vina u Hrvatsku, koji uništava domaće vinare. O stanju vinarstva u Hrvatskoj, trendovima, planovima i ostalom razgovarali smo s Ljerkom Puljić, članicom Nadzornog odbora Agrokora d.d., kompanije koja je najveći proizvođač vina u Hrvatskoj.

Kao i svake godine, i ove je godine Agrokor – svjetski poznata kompanija, organizirao proslavu Vinceške kojom se obilježava početak nove vinogradarske godine. Čini se da ne odustaje od držanja do tradicije i običaja.

“Kao najveći proizvođač vina u Hrvatskoj, Agrokor shvaća da mora, koliko to god zvučilo banalno, proslavi Vincekova dati prostor i odgovarajuću pažnju. Drago nam je da su značaj ovoga prepoznali brojni poslovni ljudi, naši partneri, ali i znalci vinskog biznisa, čija nam je ocjena izuzetno važna. Zbog veličine ulaganja u vinograde i preradu vina, gdje je Agrokor dosad uložio više od 350 milijuna kuna, Agrokor mora ovaj biznis smatrati svojom osnovnom djelatnošću. S proizvodnjom i prodajom više od 10 milijuna litara vina svjesni smo također da dugoročno bez izvoza i ulaganja u podizanje i standardizaciju kvalitete vina nema održivog posla u ovoj djelatnosti. Stoga je prvi Agrokorov korak bio ulaganje u obnovu vinograda koji su osnovna predispozicija za dugoročan rast kvalitete vina, a paralelno s time u Belju je podignut potpuno novi vinski podrum s najmodernijom tehnologijom čiji kapacitet će i u budućnosti moći pratiti rast prinosa grožđa u vinogradima. No, najvažnije od svega naše je kontinuirano ulaganje u kvalitetu vina, jer je bilo kakav izlazak na europsko, odnosno svjetsko tržište vina nemoguć bez usklađivanja kvalitete vina po stilu i trendu koji je prisutan na globalnom tržištu”.

Beljska vina nositelji su brojnih priznanja. Kako biste ih opisali, kakva su to vina?

“Tu se u pravilu radi o svježim, mirisnim vinima, bogatih voćnih aroma, a istovremeno laganih i svježih kada ih se pije. U tom dijelu Agrokor je angažirao niz vodećih stručnjaka iz svijeta vina koji su u stručnom smislu dali velik doprinos formiranju beljskih vina u pogledu stila i kvalitete, ovakvog kakvo je to danas. Danas dobivamo priznanja sa svih strana za našu Graševinu koja je nama apsolutni fokus u Belju i gdje s pravom procjenjujemo da će dugoročno postojati prostor za rast tržišta, pa i za izvoz.”

Naši vinari kažu da ulažu velike napore u podizanje konkurentnosti, ali se teško nose s velikim uvozom jeftinih vina?

“Ostao je, naravno, veliki napor u području konkurentnosti, budući da smo svjedoci da je ulaskom u EU na tržištu došlo do poplave uvoza jeftinih vina koja danas predstavljaju u određenom smislu i nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji. S druge strane, mi smo svjesni da moramo ozbiljno raditi na optimalizaciji svih troškova u procesu proizvodnje vina, što je prvenstveno moguće kroz implementaciju najbolje prakse u tehnologiju obrade vinograda, a onda i tehnologiju prerade. U Hrvatskoj nam svima u ovom području nedostaje znanja, investicija u mehanizaciju koja bi zamijenila dio ručnog rada, ali i dio nazovimo to tajni i malih vještina, koje pridonose proizvodnji visokokvalitetnih vina. Znači, nedvojbeno je jedan od izlaza za hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo standardizacija i podizanje kvalitete vina, ali i njegovo prilagođavanje svjetskim trendovima. Također, nemoguće je u vinskom biznisu, bez ulaganja u marketing i promociju, postići bilo kakav tržišni uspjeh. Tu prvenstveno mislim na nedovoljnu “izbrediranost” hrvatske kao vinske destinacije, a unutar toga posebno zaštite i brendiranja Graševine kao sorte koja baš na ovom terroiru daje najbolje rezultate. U tom području velika je uloga Udruge graševina koja može daleko više od onoga što smo do sada napravili i tu sigurno u suradnji s hrvatskom državom moramo biti glasni ako ne želimo da nam i vinogradarstvo i vinarstvo dođe u veliku krizu”.

Mnogi kažu da je nužna intervencija države u rješavanju problema na domaćem tržištu vina.

“Svjedoci smo da je već u 2015. godini uvoz vina u Hrvatsku enormno porastao, i to nažalost veliki volumen jeftinih vina koja predstavljaju nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji jer se prodaju često po cijenama jedva nešto iznad cijene kilograma grožđa koji smo u Hrvatskoj u stanju proizvesti. U situaciji siromašnog tržišta i velikog rata cijenama među domaćom maloprodajom jasno je da ovakav trend nailazi na plodno tlo. Posebno cijelu situaciju otežava činjenica da su se i neki domaći proizvođači uključili u ovakvu trgovinu vinom i sve podredili vlastitoj zaradi, ne mareći za dugoročne posljedice svoje politike. U takvim tržišnim okolnostima postaje nužna intervencija države, jer u svakoj uređenoj zemlji, kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo tradicija, ali i dugoročna strategija, što Hrvatskoj jest, mora doći do pojačane kontrole svih vina koja se stavljaju u promet. Moraju inspekcijska tijela, ali i nadležni zavodi intervenirati kada se radi o vinima koja ne odgovaraju deklaraciji ili o vinima koja nisu u rangu kvalitete u okviru koje se prodaju. Posebno je ovo potrebno za one vrste vina koja su brendirana imenima najpopularnijih hrvatskih sorti, a gdje se zna da to jednostavno ne odgovara situaciji zemlje podrijetla. U tom smislu i naša je zadaća da jače radimo na zaštiti nekih sorti, da radimo na jasnoj komunikaciji i promociji njihovih karakteristika koje razlikuju hrvatska vina od onih uvoznih te da tako probamo smanjiti tržišni pritisak onih vina koja ne odgovaraju tim karakteristikama”.

Hrvatski vinari ulažu velike napore u podizanje kvalitete vina, ali se još uvijek teško udružuju?

“Za hrvatsko vinarstvo jako je dobro da se ukupna kvaliteta proizvodnjediže iz godine u godinu. Vinari su sami uložili vrlo velik napor i novac u postizanje prepoznatljive kvalitete hrvatskih vina, tu prvenstveno treba pohvaliti primjer regije Istre koja je sa svojom Malvazijom postigla posljednjih godina velike uspjehe i gdje se ta sorta uspjela čvrsto vezati uz “terroire” i gdje jedan brend pridonosi podizanju vrijednosti onog drugog i obrnuto. Baranja i Slavonija moraju to napraviti sa svojom Graševinom jer ovo vino ima sve elemente da postane dodana vrijednost turističkoj destinaciji Slavonije i Baranje, ali i obrnuto, da vino upravo bude jedan od elemenata kojim će turističke zajednice ove regije privlačiti dolazak gostiju. U tom smislu važno je prepoznati da upravo unutar EU-a, čiji smo sada član, udruživanje u zajednice proizvođača mora biti osnovna poluga kojom će se ovaj cilj ostvariti”, zaključuje Puljić. (glas-slavonije.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *