Hrvatska na dnu ljestvice svjetske konkurentnosti

zastave-konkurentnost-svijet-midiHrvatska je u “Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2016.” ove godine, kao i prošle, zauzela 58. mjesto od ukupno 61 vodeće svjetske ekonomije, izvijestili su u ponedjeljak iz Nacionalnog vijeća za konkurentnosti prenoseći rezultate ovogodišnjeg izvješća koje objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.

Ove godine Hrvatska je zadržala 58. poziciju, iako je u odnosu na prošlu godinu poboljšala ocjenu konkurentnosti. U 2008. godini se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u 2014. godini iza Hrvatske bila je rangirana samo Venezuela. Prošle godine iza nas na ljestvici konkurentnosti nalazile su se Venezuela, Ukrajina i Argentina, a ove godine su to Venezuela, Mongolija i Ukrajina, navodi se u priopćenju.

“Izvješće pokazuje da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Unatoč boljoj ukupnoj ocjeni i nadalje smo čvrsto pri dnu ljestvice, najslabiji od svih novih članica Europske unije. Stoga, je neophodno potrebno da se pokrenu procesi koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta”, ističe predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2016. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2015. godinu.

HONG KONG PRVI
U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je po prvi put vodeća ekonomija i prestigao je SAD na ljestvici konkurentnosti, koji se nalazi na trećem mjestu. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska pa slijede Singapur (4), Švedska (5), Danska (6), Irska (7), Nizozemska (8), Norveška (9) te Kanada (10).

Ovogodišnje rangiranje ponovno potvrđuje važnost efikasnosti poslovnog sektora koje je bilo ključno da Hong Kong bude prvo rangirani na ljestvici, a poslovno okruženje Švicarske temeljeno na kvaliteti razlog je njenog zadržavanja druge pozicije, navodi se u priopćenju.

Izvješće pokazuje da zemlje istočne Europe napreduju na ljestvici konkurentnosti, posebno u području gospodarstva te se izjednačavaju sa zemljama zapadne Europe. Češka na 27. mjestu je trenutno najkonkurentnije gospodarstvo u istočnoj Europi, a slijede Litva (30), Estonija (31) i Poljska (33). Gospodarstva Latvije, Slovačke i Slovenije su među najbrže rastućim. Među velikim gospodarstvima u nastajanju Brazil, Meksiko i Kina su pogoršale svoje pozicije.

Iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost ističu kako je vidljivo da se ocjena konkurentnosti Hrvatske u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo poboljšanje ocjene.

Međutim, dodaju, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo uz primjetno poboljšanje ocjene Slovačke i Slovenije koje su ove godine skočile za šest mjesta. ‘To potvrđuje činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno u provođenju reformi te je vidljiv zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije’, ocjenjuju u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost – gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te pet indeksa za svako područje.

Iz ovogodišnje ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa, u priopćenju se kao najbitnije promjene navode poboljšanje indeksa cijena (plus 9) zbog vrlo niske inflacije te pada cijena najma stanova i poslovnih prostora, poboljšanje indeksa društvenog okruženja (plus 6) zbog povoljnih pokazatelja spolne ravnopravnosti.

Najveći pad zabilježen je u području indeksa fiskalne politike (minus 7) zbog povećanja razine javnog duga i bitno lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike te pogoršanje indeksa stranih ulaganja (minus 5) zbog iznimno niske razine stranih ulaganja, kako u Hrvatsku, tako i iz Hrvatske, kao i pogoršanja ocjene prijetnje inozemne konkurencije u području usluga. Također je zamjetno pogoršanje indeksa tehnološke infrastrukture (minus 4) zbog smanjenja ulaganja u ICT, kao i pogoršanja anketnih ocjena politike tehnološkog razvoja.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, visoka razina obrazovanja, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjeni porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, sposobnost vlade te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja, navodi se uz ostalo u priopćenju. (tportal.hr(Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *