Davor Kršul – Visa Europe

Davor KrsulBeskontaktno plaćanje je mnogo brže, što je posebno važno za male formate poput kioska, štandova s hranom ili suvenirnica. Trgovci u takvim prodajnim objektima jako dobro znaju koliko je važna brzina usluge, ali i brzina naplate, jer se suočavaju s odustajanjem od kupnje kad je gužva, navodi Davor Kršul, Country Manager tvrtke Visa Europe za Hrvatsku

Očekujemo da će se do 2020. godine oko 50 posto naših transakcija u Europi obavljati mobitelom, tabletom ili nečim “nosivim” poput narukvica, ističe Kršul.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrogvac.hr

Kakvi su trendovi aktualni u kartičarskom plaćanju na hrvatskom tržištu? Jesmo li tu slični ostatku Europe ili tek trebamo dosegnuti razinu razvijenih tržišta?
Hrvatska je slična ostatku Europe, ali ipak kod nas trendovima treba nešto dulje da zažive. Dva su najvažnija trenda: beskontaktna tehnologija i plaćanje mobilnim uređajem.

Beskontaktna tehnologija je i u Europi najsnažniji trend, a njen logični nastavak je mobilno plaćanje s “karticom” inkorporiranom u mobitel koji je potrebno samo prisloniti prihvatnom uređaju za plaćanje. Paralelno s tim procesom, izdaju se i nove beskontaktne kartice pa će i klijenti u Hrvatskoj uskoro masovnije iskusiti novi način plaćanja.

Koje prednosti tehnologije poput beskontaktnog plaćanja donose trgovcima? U kojoj su mjeri trgovci u Europi prihvatili beskontaktne tehnologije te kakva kretanja očekujete u narednih nekoliko godina, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj?
Izuzetno je važno to što kupac svoju karticu više ne mora davati trgovcu, nego je dovoljno samo približiti karticu ili za veće iznose ukucati PIN. Beskontaktno plaćanje samim tim je i mnogo brže, što je posebno važno za male formate poput kioska, štandova s hranom ili suvenirnica.

Trgovci u takvim prodajnim objektima jako dobro znaju koliko je važna brzina usluge, ali i brzina naplate, jer se suočavaju s odustajanjem od kupnje kad je gužva. Upravo zato u Europi stalno bilježimo trend rasta beskontaktnog plaćanja malih iznosa.

Praktičnije je kavu za van i croissant platiti beskontaktnom karticom, nego tražiti sitan novac, kako kupcima, tako i trgovcima. Upravo zato trgovci često potiču kupce da plate beskontaktno kad uoče da kartica ima tu mogućnost. Trgovci u Hrvatskoj još uvijek nisu do kraja prepoznali koliko im beskontaktno plaćanje može olakšati poslovanje, ali su na dobrome putu.

Koliko su Europljani potrošili putem Visa kartica u 2015. godini, a koliki iznos su potrošili hrvatski građani? Raste li potrošnja putem vaših kartica u usporedbi s 2014. godinom?
Prema godišnjim financijskim rezultatima koje je objavila Visa Europe, ukupna potrošnja na Visa karticama izdanima u Hrvatskoj povećana je za 22 posto u financijskoj 2015. godini, što iznosi oko 6 milijardi eura.

karticno-poslovanje-intervju-lead01Izvrsni rezultati nisu samo karakteristika na hrvatskom tržištu – Visa Europe objavila je najviše prihode u povijesti kompanije u iznosu od 2,31 milijarde eura, što je za 25 posto više u usporedbi s prošlom financijskom godinom.

Troškovi su četvrtu uzastopnu godinu isti i organizacija je vratila rekordnih 739 milijuna eura svojim dioničarima u obliku popusta i inicijativa zajedničkih ulaganja. Godišnji rezultati za Visa Europe u Hrvatskoj pokazuju dvoznamenkasti rast svih ključnih pokazatelja. Ukupni rashodi na Visa karticama izdanim u Hrvatskoj porasli su za 22,4 posto, dok je broj transakcija na njima porastao za 26,8 posto. Broj kartica je također povećan, za 12 posto, dosegnuvši 4,66 milijuna Visa kartica u Hrvatskoj.

HCE tehnologija je u zadnjih nekoliko godina postala standard u beskontaktnim plaćanjima. Možete li nam pojasniti osnovne značajke ove tehnologije te koliko je već sada prisutna na tržištu?
HCE je kratica za Host Card Emulation, a ova tehnologija, najjednostavnije rečeno, omogućuje klijentima da plaćaju beskontaktno svojim mobilnim telefonom.

Uz pomoć HCE tehnologije, prilikom iniciranja plaćanja povlače se podaci s cloud servera na mobilni telefon korisnika i na POS uređaj, omogućujući tako vlasniku kartice dovršetak plaćanja na brz i siguran način. HCE znači da imate “karticu” i možete njome plaćati, ali bez da fizički posjedujete karticu.

PBZ grupa je lani, u suradnji s Visa Europe, klijentima ponudila prvu virtualnu karticu PBZ tekućeg računa – Visa Inspire. Koliko je ovaj projekt značajan za hrvatsko tržište te kako ste zadovoljni dosadašnjim odzivom klijenata?
Partnerstvom PBZ grupe i Vise Europe nedavno je urodilo prvom virtualnom karticom PBZ tekućeg računa u Hrvatskoj – Visa Inspire, te je riječ o vrlo značajnom projektu na našem tržištu. Klijenti su ovu mogućnost vrlo dobro prihvatili.

karticno-poslovanje-intervju-bulletKako je pokazalo i prošlogodišnje istraživanje Visa Europe “Mobilni novac”, postoji visoka potražnja potrošača za mobilnim rješenjima za plaćanje pa vjerujemo da će klijenti ovu mogućnost jako dobro prihvatiti.

Više od polovice Europljana očekuje da će do 2020. godine svoje mobilne uređaje koristiti za plaćanje barem jednom tjedno i da će se njihova razina potrošnje povećati s prosječnih 20 eura na 35 eura tjedno.

Vjerujemo da će i potrošači u Hrvatskoj imati značajan udjel u ovim trendovima i da je uvođenje Visa Inspire virtualne kartice značajan korak na tom putu.

Osim toga, koje još tehnologije možemo očekivati u našoj svakodnevnoj potrošnji putem kartica u sljedećih pet ili deset godina?
Kartično plaćanje već doživljava transformaciju jer kartice ne moraju nužno fizički postojati. Upravo NFC, odnosno Near Field Communication, glavna je odrednica plaćanja u budućnosti. Radi se o komunikacijskim protokolima koji omogućuju da dva elektronička uređaja komuniciraju kad su u blizini, na udaljenosti od oko četiri centimetra.

Beskontaktno plaćanje mobilnim telefonom je NFC plaćanje, ali sljedeći korak u korištenju ove tehnologije je širenje na druge oblike uređaja. Tako u budućnosti očekujemo da će učestalo postati plaćanje narukvicama, satovima ili prstenjem čime vam više nije potrebna ne samo lisnica nego ni mobitel.

Možemo li već danas anticipirati trenutak u kojem više nećemo trebati kartice, nego će se sve plaćati preko nekog uređaja?
Teško je prognozirati tempo, ali u Visi Europe očekujemo da će se do 2020. godine oko 50 posto naših transakcija u Europi obavljati mobitelom, tabletom ili nečim “nosivim” poput narukvica ili satova. Kojom brzinom će hrvatsko tržište prihvaćati trendove u ovom je trenutku teško reći.

U stručnim se krugovima mnogo govori i o tokenizaciji. Kako biste najjednostavnije objasnili korisnicima kartica o čemu se tu radi?
U osnovi je to servis kroz koji se broj vašeg računa zamjenjuje drugim “surogat” brojem, prolazeći neki vid enkripcije ili kodiranja. Taj se drugi broj šalje kroz uobičajene kanale koje transakcija prolazi: banku prihvatitelja ili trgovca, a da nitko u stvari ne vidi pravi broj vašeg računa i ne zna ga, osim banke koja vam je izdala karticu.

Kad zaprimi zahtjev za plaćanje od strane klijentove kartice, token se dekriptira u pravi broj, omogućujući banci izdavatelju da provjeri vaš identitet, utvrdi da imate novac na računu i da može naplatiti transakciju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *