Idemo na kavu

kava-zrna-ftd 777Turska, s mlijekom, sa šlagom, kratka, duga, nije bitno kakvu kavu preferiramo, bitno je da je ima. Kava nije samo neki usputni napitak, to je dio našega životnoga stila i u svojstvu društvenog katalizatora sasvim neizostavni dio svakodnevice

Legenda kaže da je jednoga dana pastir iz Jemena sjedio u hladu krošnje i promatrao svoje stado koza koje su mirno pasle travu. Nakon nekog vremena primijetio je da se koze motaju oko malog grma i žvaču crvenkasto-smeđe bobice, nakon čega mirno stado više nije bilo mirno, baš naprotiv, koze su živnule. Začuđen ishodom, odlučio je i sam probati “čudne” bobice te je ustanovio da se i on osjeća živahno i budno, baš kao i njegove koze.

“Čudnovate” bobice bile su zrna kave, a legenda o pastiru ostala je zapisana kao jedno od prvih svjedočanstava o pronalasku kave i otkriću njenih blagotvornih učinaka. Kako točni podaci nisu poznati, vjeruje se da je kava otkrivena u Abesiniji u istočnoj Africi na području današnje Etiopije oko 800. godine.

Dugo je vremena trebalo da se kava proširi k ostalim zemljama i kontinentima, a zašto je to tako, ponovno ostaje neodgovoreno, premda postoje neke pretpostavke. Abesinija je bila poznata narodima Srednjeg Istoka i Europe pa je stoga nezamislivo da je kava tako dugo vremena ostala misterija. Ipak, službena povijest kaže da je do Europe kava stigla tek u 17. stoljeću.

Prema jednom rukopisu koji se nalazi u pariškoj Nacionalnoj biblioteci, kava se upotrebljavala od 875. godine, a prema istom rukopisu u Jemen je iz Abesinije stigla u 15. stoljeću da bi polovicom 16. stoljeća osvojila i druge zemlje Bliskog i Dalekog istoka. Znači, ako je suditi po legendi, jemenski pastir je tek u 15. stoljeću otkrio blagodati zrna kave.

kava-bulletPisani tragovi također potvrđuju upotrebu kave u 15. stoljeću, najčešće u islamskim samostanima Sufija također u Jemenu. Napitak su zvali “qahwa”, što je u prijevodu značilo “arabijsko vino”. Kava je u svojim počecima služila redovnicima kao stimulans tijekom dugih noćnih ceremonija, religijskih obreda i molitvi. Za sporo širenje kave zaslužni su i Arapi koji su dugo vremena ovu biljku ljubomorno čuvali za sebe. Vjeruje se da su isušivali i prokuhavali zrna kako bi ih učinili neplodnima i spriječili širenje kave izvan svoje regije.

Prema još jednoj legendi, svoj put iz arapskog svijeta kava je pronašla zahvaljujući indijskom hodočasniku koji je, vraćajući se iz Meke, prokrijumčario par plodnih zrna kave te se njegovim činom ovaj napitak proširio prema istoku. Polovicom 16. stoljeća popularnost kave u zemljama Bliskog i Dalekog istoka bila je tolika da su vjernici svoje slobodno vrijeme provodili u kavanama, a ne u džamijama, što je ugrozilo vjerski život pa je na kavu ubrzo uveden namet, a 1511. godine u Meki je održana i sinoda na kojoj se raspravljalo o opijajućim i dvojbenim učincima kave. Kava je prvu bitku izgubila te su sve zalihe spaljene i uništene.

Ni Europa nije ostala pošteđena raznih dušobrižnika koji su osuđivali ovaj napitak. Prvo su je okarakterizirali kao islamsko piće koje će narušiti i pokvariti prave kršćane Europe, a zatim su napali i mnogobrojne otvorene kavane. Engleski kralj Charles II je 1675. godine izdao proglas kojim se zabranjuje rad kavana jer su to mjesta “raznih spletkarenja i izvorište podmuklih priča koje remete mir u Kraljevstvu”. Charlesa je na zabranu možda ponukala i jedna peticija potpisana prije proglasa od strane londonskih žena, koje su u njoj tražile zabranu kavana jer su im muževi postali “neproduktivni kao pustinje iz kojih potječe ta nesretna biljka i da čitavom čovječanstvu prijeti opasnost od izumiranja”.

Razna prepucavanja o dobrobitima i štetnosti kave našla su svoj put i u glazbi kada je Johan Sebastian Bach napisao “Kantatu o kavi” (Kaffeekantate), u kojoj ismijava zagovornike zabrane kave. Kava se s kršćanima Europe “pomirila” tek kada je papa Clement VII, kojemu se svidio taj specifični okus, krstio kavu i učinio ju (i) kršćanskim pićem.

PRVA HRVATSKA KAVANA
kava-lead01Hrvatima je kava svakodnevica i mnogi od nas ne mogu zamisliti dan bez kave. Posebno teška znaju biti jutra kada u kuhinjskom ormariću ugledamo praznu vrećicu. Počinje panika pa trčimo u najbliži kafić kako bi srknuli svoju dozu kofeina i nastavili dan. Neki pak cijelo popodne mogu ostati na omiljenoj terasi i polagano, opušteno ispijati svoju omiljenu kavicu bez ikakvih briga. Izraz “idemo na kavu” kod nas se koristi u svim prilikama.

Bilo da je poslovni sastanak, druženje sa starim prijateljem ili običan dan, kava se ne propušta. Tradicija je to koja je u Zagrebu krenula u isto vrijeme kao i u većim europskim gradovima. U doba kada su se po Europi počele otvarati kavane ni naša metropola nije zaostajala. Prvu kavanu u Hrvatskoj otvorio je u Zagrebu 1748. godine Leopold Duhn, koji je osim kave nudio čaj i čokoladu, a kavana je nosila naziv “Kod Duhna”.

U narednim stoljećima kava je zauzela jedno od prvih mjesta među omiljenim pićima pa su i kavane nicale kao gljive poslije kiše. I danas se taj trend nastavlja s otvaranjem kafića koji su postali najrašireniji i najpristupačniji ugostiteljski objekti, gdje se mogu popiti razne vrste i tipovi kave. Općenito, kod nas je najomiljenija “turska kava” koju kafići još uvijek ne nude, ali se u kućnim posjetima bez nje ne može. Ako nemaš kave u kući, nisi pravi domaćin, a ako nemaš džezvu za kavu kao da nemaš ni kuću. Iza naziva turske kave krije se specifičan način pripreme koji iza sebe ima veliku tradiciju, zbog čega je turska kava upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2013. godine.

Ova metoda posluživanja i kuhanja kave posebno je popularna na Balkanu, ali i u sjevernoj Africi i na Kavkazu. Sama tradicija kuhanja i posluživanja turske kave simbol je gostoljubivosti i prijateljstva.

OSNOVNE VRSTE KAVE
Sirova kava raste u tropskom i suptropskom području, odnosno području oko ekvatora, a 70-ak zemalja u tom području proizvođači su kave. Plod raste na drvetu kave, iako ono više nalikuje grmu, a bere se u određenom razdoblju sazrijevanja. Nakon toga slijedi prerada koja uključuje niz procesa kako bi se u konačnici dobilo zrno sirove kave koje se pakira, najčešće u jutene vreće spremne za isporuku diljem svijeta.

Postoje četiri osnovne vrste kave, a to su Arabica, Robusta, Liberica i Excelsa. One pak mogu biti čiste, miješane, beskofeinske i u zadnje vrijeme sve popularnije organske kave. Jednu takvu u Hrvatskoj je nedavno predstavila tvrtka Hermes International pod brendom Dida Boža.

“Mount Hagen kava nosi taj naziv jer se tako zove područje u Papua Novoj Gvineji, gdje je zasađena prva ekološka plantaža kave na svijetu. Uzgaja se na nadmorskoj visini od 1.500 do 1.600 metara, što joj daje iznimnu kakvoću, nakon čega se zrna kave prže i hlade te se šalju na sušenje suvremenom metodom ‘Freeze Dried’ (sušenje smrzavanjem). Kod takvog sušenja u kavi ostaju svi okusi i bogate arome koje se klasičnim sušenjem gube”, kažu iz Hermes Internationala i dodaju da su na tržište plasirali kofeinsku i beskofeinsku inačicu Mount Hagen instant kave.

na-kavi-midiNa hrvatskoj “kavanskoj” sceni najdugovječniji i najveći proizvođač kave je Franck koji njeguje svoju tradiciju već više od 120 godina. Zagrebačka tvornica otvorena je 1892. godine i na početku je prema receptu Johanna H. Francka pretvarala cikoriju u kavovinu. Kavovine su surogati, zamjena ili nadomjestci za kavu. To su prženi plodovi i prženi dijelovi jestivih biljaka bogati škrobom i saharidima koji, prokuhani ili otopljeni u vodi, daju napitak koji se upotrebljava kao zamjena za kavu ili kao dodatak kavi. Danas Franck kupuje sirovu kavu koja se nabavlja na temelju uzorka koji procjenjuje master cupper.

“Posao master cuppera je od iznimne važnosti za Franck. Nakon što kava prođe sve analize i poseban proces prženja, na red dolaze master cupperi koji vrše zadnju evaluaciju uzorka – cupping. To je organoleptička analiza gdje su osjetilne sposobnosti kao i iskustvo master cuppera presudni. Naime, ako se u šalici kave uoče negativna odstupanja u okusu i mirisu, navedeni uzorak se odmah odbija tj. pošiljka kave, čiji se uzorak analizirao, nije prihvatljiva za proizvodnju u Francku”, naglašavaju iz ove kompanije i dodaju da su visoki standardi najvažniji u proizvodnji i odabiru te se ništa ne prepušta slučaju.

kava-lead02Iako je cijeli proces u Francku automatiziran, osjetila master cuppera su još uvijek nezamjenjiva, unatoč svim raspoloživim mjernim instrumentima. “Dnevno u Francku cupper kuša mnoge uzorke, iz raznih ‘origina’, a svaka kava ime dobiva prema zemlji porijekla, odnosno ‘originu’, primjerice Gvatemala, Kostarika, Meksiko, Etiopija”, kažu nam u Francku.

Svaka vrsta kave je specifična, a međusobno se razlikuju karakterističnim okusom i aromom, primjerice Gvatemala je poznata po čokoladnim notama, Papua Nova Gvineja po čokoladno-začinskim notama, dok u kavi iz Etiopije prevladavaju cvjetne note. Jedan od najvećih svjetskih brendova koji u svom portfelju ima više od 200 različitih receptura prilagođenih ukusima lokalnih potrošača je Nescafé iz portfelja tvrtke Nestlé.

“Brend kave Nescafé  tržištu je prvi puta predstavljen 1938. godine, a ime je nastalo kombinacijom riječi Nestlé i café. Za proizvodnju ovog brenda kave koriste se najkvalitetnija zrna kava Arabica i Robusta”, ističu iz Nestléa. Svoju dobru poziciju na svjetskom tržištu potkrjepljuju činjenicom da se u svijetu dnevno popije oko 475 milijuna šalica kave Nescafé. “Osim što nas piju u cijelom svijetu, Nescafé je našao svoj put i na Mount Everest tijekom ekspedicije 1953. godine, bio je i u svemiru 1969. s posadom Apolla 11, a prošle je godine Nescafé preletio svijet u solarnoj letjelici Solar Impulse”, ponosno kažu iz ove kompanije i dodaju kako će do 2020. godine kroz globalnu inicijativu nazvanu “Nescafé plan” uložiti 350 milijuna dolara u projekte održive proizvodnje kave kako bi se njene zalihe osigurale za sve one koji uživaju u ovom napitku.

Na našem tržištu dobro kotira i Barcaffè koji je dio proizvodnog portfelja Atlantic Grupe. “Barcaffè je najpoznatija robna marka kave u Sloveniji, a svjetlo dana je ugledala 8. svibnja 1970. godine u tadašnjoj tvornici Droga Portorož.

Prvi je proizvod bila vrećica od 100 g mljevene turske kave koja je i dan-danas najprepoznatljiviji proizvod te robne marke. Aktualnu asortimansku ponudu brenda Barcaffè čini više od 40 proizvoda, od mješavina mljevene pržene kave, kave u zrnu, mješavina kave za espresso do instant napitaka i sve popularnijih napitaka za putovanja, takozvanih ‘coffee to go'”, kažu iz Atlantic Grupe dodajući kako su napitci Barcaffe&go trenutno najpopularniji.

FINCI NAJVEĆI KAVOPIJE
Prema podacima Međunarodne organizacije za kavu, u 2014. godini najviše je uzgajana kava Arabica s ukupnom proizvodnjom od 84.167 milijuna vreća (1 vreća = 60 kilograma), dok je Robuste proizvedeno 32 posto manje. Pritom je ukupna svjetska proizvodnja kave u proteklih dvadeset godina značajno povećana.

Ako usporedimo 2014./2015. u odnosu na 1990./1991. svjetska proizvodnja je porasla za oko 1,5 puta. U svijetu je 2014./2015. godine proizvedeno više od 140 milijuna vreća kave od čega je 45.342 milijuna došlo iz Brazila, koji je ujedno i najveći proizvođač i izvoznik kave s tržišnim udjelom od 31,99 posto.

najskuplja kava na svijetu - okvirNakon Brazila po proizvodnji i izvozu slijede Vijetnam, Kolumbija, Indonezija i Etiopija. Najveći uvoznik kave je Europska unija koja je prošle godine uvezla oko 75 milijuna od ukupno uvezenih 114.883 milijuna vreća kave širom svijeta, što znači da je u državama članicama EU završilo oko dvije trećine ukupno uvezene kave.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u prva dva tromjesečja 2015. godine najveći uvoz bio iz Brazila, dok je najveći izvoz bio u Sloveniju, a iznosio je približno 400 tona. Što se konzumacije tiče, zadnji podaci DZS-a su iz 2011. godine, a tada je godišnji prosjek potrošnje po članu kućanstva iznosio 3,6 kilograma. Inače, možda će nekome zazvučati čudno, ali najveći potrošači kave u Europi su Finci koji godišnje potroše oko 12 kilograma kave, dok je prosjek EU 5,8 kilograma po stanovniku.

jozo knez - potpis

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *